Naime, u poslednjih nekoliko godina, ornitolozi Centra za zaštitu i poručavanje ptica su u okviru redovnih monitoringa koje sprovode na ovom području, registrovali i do 150 pelikana.

"Brojka je pokazatelj da im uslovi na solani itekako odgovaraju te da je njihovo gniježđenje moguće očekivati uz sprovođenje određenih konzervacijskih mjera. Slično je realizovano na Skadarskom jezeru gdje su zabilježeni odlični rezultati i porast broja gnijezdećih parova u proteklih par godina, što se očigledno reflektuje i na brojnosti pelikana na Ulcinjskoj solani.

U tom smislu, postavili smo jedan splav za gniježđenje i na ovaj način obezbijedili uslove za povratak pelikana kao gnjezdarica na solani. Imajući u vidu literaturne podatke iz 19.vijeka koji pokazuju da su pelikani gnijezdili na Zoganjskom blatu, tj sadašnjoj solani, i ohrabrujuće podatke o njihovoj trenutnoj brojnosti nadamo se da će pelikani prihvatiti splavove i da ćemo u narednim godinama brojati mlade upravo sa ovog područja", saopšteno je iz CZIP-a.

Dodaju da su ove i prošle godine postavili i dva splava za gniježđenje običnih čigri kao i 10 stacioniranih splavova za malu čigru.

"Propadanje nasipa i bentova zbog izostanka upravljanja hidrološkim režimom na solani, dovelo je do toga da su ove vrste suočavaju sa gubitkom staništa i odgovarajućih lokacija za gniježđenje, te su mjere koje sprovodimo neophodne za njihov opstanak na solani. Fotografije sa terena pokazuju o kakvim oštećenjima nasipa je riječ a ukoliko se u skorijem roku ne riješe pitanja upravljačke strukture Parka prirode, možemo očekivati ozbiljne posljedice po ekosistem.

Još jedna vrsta koja je takođe ugrožena neadekvatnim upravljanjem ovim parkom prirode, a ujedno i rijetka i zakonom zaštićena vrsta je šarena utva. 2018. godine smo po prvi put zabilježili da ova vrsta gnijezdi na solani što je bio prvi naučni podatak o njenom gniježđenju u Crnoj Gori. U planu je postavljanje i 10 kućica, što će, nadamo se, dodatno dopirnijeti očuvanju populacije šarene utve na solani", saopšteno je iz CZIP-a.

Dodaju da su odlaganje odluke o formiranju upravljačkog tijela, spori administrativni procesi i neadekvatno upravljanje vodnim režimom već doveli do ozbiljnog pogoršanja biodiverziteta i pejzažnih vrijednosti.

"Nedavno usvojena odluka da se Ulcinjska solana konačno upiše u katastar kao državna svojina, jedna je prepreka manje na putu  uspostavljanja upravljačkog tijela. Od Vlade Crne Gore i opštine Ulcinj očekujemo da će brzo reagovati i rješeno pitanje vlasništva iskoristiti da u što skorijem roku omoguće da solanom upravlja stručan i iskusan upravljač, pa samim tim i sačuvaju njen epitet „ptičijeg raja“", poručuju iz CZIP-a.