Ona je rekla da je postupanje vlasti transparentno samo ako objavljuje informacije o svojim aktivnostima i politici koju vodi.

„Sa druge strane, postupanje neke institucije je transparentno, kada svako ko je zainteresovan ima mogućnost da vidi i razumije šta ona radi i kako to čini. To su bile naše ideje vodilje dok se radilo na pripremi izmjena i dopuna Zakona o slobodnom pristupu informacijama i zato smo ovom zakonu dali veliki značaj, kao i njegovoj stvarnoj primjeni i kulturi, kako bismo izgradili efikasne, odgovorne i inkluzivne institucije za javno dobro“, kazala je ministarka Srzentić.

Značajna novina Zakona o SPI, kako je istakla, je da će omogućiti javnosti da uvijek zna kojom imovina raspoložu javni  funkcioneri, i oni koji su to bili, kao i sva sa njima povezana lica. Osim na imovinu ovo se odnosi i na njihove prihode, i eventualni sukob interesa tih lica ili sa njima povezanih lica, bez obzira na to da li su članovi zajedničkog domaćinstva.

“Veoma važna novina Zakona je preciziranje ograničenja koje se odnosi na poslovnu tajnu, koja je do sada bila najčešći izgovor za skrivanje podataka, posebno informacija kojima se može otkriti korupcija. Razlozi koji se odnose na pretežni javni interes su prošireni u odnosu na važeći Zakon, što će omogućiti da više informacija bude dostupno javnosti. Bitno je pomenuti i novine u članu 1 Zakona kojima se više ne isključuju apsolutno od primjene ovog zakona informacije koje su označene stepenom tajnosti, već i one podliježu testu štetnosti. Izuzetak od primjene zakona koji je vezan za tajne podatke drugih država i međunarodnu saradnju fokusiran je samo na oblast bezbjednosti i odbrane. Proširuje se obim informacija koje organi moraju proaktivno da objavljuju, a naročito onih koje se tiču finansija”, kazala je Srzentić.

Upravo prepoznajući značaj koji Zakon o SPI ima u borbi protiv korupcije Vlada je, kako je rekla, ojačala dijelove zakona koje je ranije kritikovao nevladin sektor.

“I ovim Zakonom ova Vlada potvrđuje da ima ogromnu političku volju da se bori protiv korupcije, a najbolji dokaz za to je što njime omogućava javnosti da kontroliše njen rad više nego što je to uradila bilo koja vlada do sad”, rekla je Srzentić.

Zakon o SPI je, kako je dodala, jedan od fundamentalnih alata za ostvarivanje ljudskih prava, jer svakom građaninu i građanki omogućava da dobiju informacije od državne uprave, a samo informisan građanin može adekvatno uživati svoja prava.

“Ovaj Zakon osnažuje svakog građanina i građanku jer im omogućava da kontrolišu rad vlasti, ostvaruju svoja prava i donose odluke zasnovane na pouzdanim, pravovremenim informacijama, zbog čega ga nazivaju i malim Ustavom. Zakon olakšava i medijima da dođu do činjenica i kontrolišu rad vlasti u javnom interesu. Takođe je jedan od  najvažnijih zakona koji omogućava istraživačko novinarstvo, a brojni dobitnici prestižnih svjetskih nagrada su svoje priče napisali zahvaljujući podacima dobijenim na osnovu zakona o SPI ”, kazala je Srzenzić.

Ministarka je istakla da su uvedeni potpuno novi mehanizmi da se u praksi omogući pristup podacima i stvoreni uslovi da se pravo na slobodan pristup informacijama realizuje u svijetlu savremenog modela sistema, koji počiva na premisi da građani ostvaruju svoje interese u odnosima saradnje, međusobno i sa organima vlasti, gdje organi nastupaju kao „otvoreni sistem“ u komunikaciji sa građanima.

Direktni efekti predloženih izmjena i dopuna odraziće se, kako smatra Srzentić, i na efikasniji rad organa vlasti sužavajući prostor za zloupotrebe, podsticajno djelujući na zakonitost i pravilnost u postupanju, stvarajući sistem u kojem je slobodan pristup inoformacijama stub, koji će izgraditi odgovornost organa vlasti u reagovanju na potrebe svih zainteresovanih aktera, a prije svega građana na inkluzivan, delotvoran i transparentan način.

Ministarka je istakla da izmjene i dopune zakona stvaraju priliku da se napravi istinski korak naprijed kako bi izgradili efikasan sistem, zbog čega je potrebno jačati kapacitete zaposlenih u organima, kroz stalne edukacije i obuke, kao i tehničku podršku.

“Takođe, službenici za pristup informacijama, moraju biti prepoznati kroz akte o unutrašnjoj organizaciji i  sistematizaciji i kao takvi da postanu „lični službenici“ koji brinu o zahtjevima svakog zainteresovanog, brzo i efikasno odgovaraju na sva njihova pitanja tokom čitavog procesa postupanja“, kazala je Srzentić.

Dodala je da je bitna novina da se podnosiocu zahtjeva troškovi ne mogu naplatiti za one informacije za koje je zakonom propisana obaveza proaktivnog objavljivanja, čime se organi vlasti dodatno podstiču da proaktivno objavljuju informacije u skladu sa zakonom.

„Unapređuju se odredbe koje se odnose na ponovnu upotrebu informacija. Takođe, jača se uloga i nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, kao nezavisnog nadzornog organa“, rekla je ministarka Srzentić.

Podsjetila je da je Ministarstvo na čijem je čelu, tokom pripreme predloženih izmjena i dopuna, imalo međunarodnu eskpertsku podršku, koju su obezbijedili Delegacija EU u Crnoj Gori i SIGMA, kako bi crnogorski zakonodavni okvir u oblasti slobodnog pristupa informacijama bio usaglašen sa međunarodnim i evropskim standardima i u najvećoj mjeri afirmisao princip transparentnosti rada organa vlasti.

Evropska komisija ranije je dala pozitivnu ocjenu na tekst zakona, istučući da će ukoliko bude usvojen u sadašnjoj verziji, Zakon značajno poboljšati pristup informacijama u Crnoj Gori.

Minsitarka Srzentić je pojasnila da će primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama početi od 1. januara 2023. godine, kako bi se organi vlasti i Agencija za zaštitu ličnih podatka i slobodan pristup informacijama  adekvatno pripremili za punu implementaciju zakona (jačanjem kapaciteta i organizovanjem obuka), donošenje smjernica za primjenu pojedinih odredbi zakona (npr. za proaktivno objavljivanje informacija, sprovođenje testa štetnosti itd).