”Novi upravljački tim Monteputa pokrenuo je odgovarajuće procedure i pripremu za organizovanje sopstvene službe za zimsko održavanje, dok je planirano da se prateći sadržaji (benzinske pumpe, prodavnice.i drugi sadržaji) realizuju putem koncesionog akta koji je u pripremi”, rekao je Bojanić za Vijesti.

Ministar je kazao da je u toku izrada idejnog projekta za drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice sa pratećom dokumentacijom čiji završetak očekuju u prvoj polovini ove godine, nakon čega će se donositi dalje investicione odluke, dok se o tačnoj vrijednosti izgradnje može govoriti tek po završetku idejnog projekta.

On je istakao da advokatski tim koji zastupa državu i Elektroprivredu (EPCG) još nije dobio odgovor od Evropske energetske zajednice (EEZ) u vezi daljeg statusa pljevaljske Termoelektrane, kao i da je potrebno da prođe određeno vrijeme da bi se analizirali poslovni rezulatati nacionalnog avio-prevoznika “Air Montenegro” koji nije zaokružio prvu godinu poslovanja koja je period razvoja i investicija.

Ministar vjeruje da će brodarske kompanije Crnogorska i Barska plovidba profitabilno poslovati u ovoj godini, a ukazuje da poslednje informacije koje dolaze od koncesionara Eni – Novatek u vezi istražnoj bušenja nafte u crnogorskom podmorju nisu optimistične.

Na osnovu novog Zakona o putevima i izmjene Odluke o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću Monteput, prošle godine ovoj kompaniji je formalno dodijeljeno upravljanje prvom dionicom auto-puta u komercijalnoj fazi, odnosno, fazi eksploatacije. Zapošljavanja i obuke će započeti od januara 2022. godine, a menadžment Monteputa će shodno svojim ovlašćenjima izvršiti odabir kadra.

"Nakon sprovedenih analiza, kao i zbog specifičnosti zimskog održavanja autoputa, novi upravljački tim Monteputa pokrenuo je odgovarajuće procedure i pripremu za organizovanje sopstvene službe za zimsko održavanje, dok je planirano da se prateći sadržaji realizuju putem koncesionog akta koji je u pripremi", kazao je Bojanić.

Ističe da je od strane Izvođača radova kineske kompanije CRBC podnešeno više zahtjeva za dodatna plaćanja i dodatni rok realizacije, po raznim osnovama, a koji su prema mišljenju Nadzornog organa (Inženjera) neopravdani.

"U toku su relevantne ugovorne procedure i u vezi sa ocjenom opravdanosti zahtjeva Izvođača radova za dodatnim plaćanjima i dodatnim rokom realizacije zbog rada u uslovima globalno izraženih posledica pandemije, što je i povezano sa ocjenom osnovanosti prava investitora za naplatu penala. Prema mišljenju nadzornog organa izvođač radova ima pravo na produženje roka samo po osnovu pandemijskih uslova rada i to do 16. novembra 2020. godine, bez prava na dodatna plaćanja", kazao je Bojanić za Vijesti.

U toku je dodaje izrada idejnog projekta za dionicu od Mateševa do Andrijevice sa pratećom dokumentacijom, čiji završetak očekuju u prvoj polovini 2022. godine, nakon čega će se donositi dalje investicione odluke.

"Za ovu dionicu je aplicirano prema Evropskoj komisiji putem mehanizma investicionog okvira za Zapadni Balkan sa zahtjevom za dodijeljivanje bespovratnog novca za kofinansiranje izgradnje i konačna odluka zavisi od rezultata nove sveobuhvatne Studije opravdanosti za čitav auto-put, čiji završetak očekujemo u prvoj polovini ove godine.

Prethodne preliminarne procjene vrijednosti izgradnje su bile na osnovu prethodno rađene dokumentacije, koja je bila na nivou idejnog rješenja, pripremljenog prije više od deset godina, od kada su se izmijenili tržišni uslovi. O tačnoj vrijednosti izgradnje može se govoriti tek po završetku idejnog projekta, kao dokumenta sa većim nivoom detaljnosti", kazao je ministar.

Sa Srbijom je navodi Bojanić usaglašen tekst Sporazuma o utvrđivanju kontaktne tačke i predstoji njegovo potpisivanje.

"Kada je riječ o nastavku auto-puta do granice sa Srbijom, upravo je završeno novo idejno rješenje za dionicu od Andrijevice do Boljara, a prema EK putem mehanizma Investicionog okvira za Zapadni Balkan će se istupiti sa zahtjevom za dodijeljivanje bespovratnog novca za kofinansiranje izrade idejnog projekta i prateće dokumentacije za tu dionicu", istakao je.

Najavljeno je i da bi uskoro mogla da počne izgradnja brze ceste Sarajevo - Tirana, odnosno kroz Crnu Goru to bi bio dio od Nikšića do Šćepan Polja. Na pitanje kada se može očekivati početak ove investicije i kako bi ona bila finansirana, Bojanić kaže da je upravo ažuriranom Jedinstvenom listom prioritetnih infrastrukturnih projekata obuhvaćen čitav putni pravac na potezu od Podgorice do granice sa Bosnom i Hercegovinom, kao dio putnog pravca Podgorica - Sarajevo koji je prepoznat u Ekonomskom i investicionom planu EK za Zapadni Balkan od 6. oktobra 2020. godine.

"Ako govorimo konkretno o dionici od Šćepan Polja do Plužina, kao najzahtijevnijoj u tehničkom smislu, uz podršku EK u završnoj fazi je izrada glavnog projekta, po čijem okončanju će se donositi dalje investicione odluke. S obzirom da samo izgradnja ove dionice košta oko 156 miliona, razmisliće se o njenoj faznoj izgradnji, kako bi se smanjio godišnji fiskalni pritisak", istakao je Bojanić.

Dodaje da su još uvijek važećim Prostornim planom Crne Gore prepoznata dva projekta Jadransko – jonski auto-put koji povezuje Crnu Goru sa Bosnom i Hercegovinom i Albanijom (javnosti poznat kao Jadransko - jonski auto-put - kontinentalna varijanta) i Brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja (javnosti poznat kao Jadransko-jonski auto-put - primorska varijanta) koja se sastoji od niza obilaznica oko primorskih opština i koja je od 2015. godine, kao dio tzv. “Plavog auto-puta” i dio indikativnog proširenja Mediteranskog koridora na prostoru Zapadnog Balkana.

"U toku je izrada idejnog projekta za obilaznicu oko Budve, kao dijela “Plavog autoputa”, obuhvaćenog i Ekonomskim i investicionim planom EK za Zapadni Balkan od 6. oktobra 2021. godine. Završetak idejnog projekta se očekuje u prvoj polovini ove godini, nakon čega će se donositi dalje investicione odluke, dok za Jadransko-jonski auto-put – kontinentalna varijanta postoji samo idejno rješenje rađeno u sklopu Studije opravdanosti izgradnje dva auto-puta u Crnoj Gori, koja je kao država potpisnica u obavezi da u cjelosti primijeni odredbe ugovora o osnivanju Transportne zajednice Jugoistočne Evrope i Sporazuma o vladinim nabavkama pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Početkom ove godine se očekuje izrada idejnih rješenja alternativnih koridora obilaznice oko Budve shodno preporukama Prostornog plana posebne namjene za obalno područij, nakon čega će se pristupiti i završetku pripreme Studije procjene uticaja na baštinu vezano za prelaz preko Bokokotorskog zaliva, kako bi se utvrdila i konačna trasa projekta brze saobraćajnice duž crnogorskog primorja i riješile decenijske dileme", saopštio je Bojanić.