Markuš je nedavno na društvenoj mreži Tviter iznio govor mržnje koji vrijeđa dostojanstvo poslanice Socijaldemokratske partije Draginje Vuksanović-Stanković.

"Postupajući na izrazito nekulturan i seksistički način, tretirajući je kao seksualni objekat, uvrijedio je ne samo nju, već i sve druge žene. Nekulturnim stavovima kojima podstiče održavanje rodnih stereotipa, Markuš odmaže saradnji Crne Gore sa Uneskom, organizacijom kojoj je dostizanje rodne ravnopravnosti jedan od zadatih ciljeva. Ako on ostane član komisije za saradnju sa Uneskom, to će značiti da Crna Gora suštinski ne poštuje ciljeve te organizacije", saopštile su te organizacije.

HRA i CŽP su izrazile i ozbiljnu zabrinutost zbog toga što Vlada Crne Gore još uvijek nije reagovala na govor mržnje Markuša, protivno njenim obavezama koje ima u skladu sa čl. 5 Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulskoj konvenciji), Preporuci o govoru mržnje (R (97) 20) koje je dao Komitet ministara Savjeta Evrope, Ustavu Crne Gore, Zakonu o zabrani diskriminacije itd.

"S obzirom na to da u Crnoj Gori buja govor mržnje, i to posebno u odnosu na žene na javnim funkcijama, CŽP i HRA su od Vlade Crne Gore zahtijevale i da razmotri usvajanje Strategije za borbu protiv govora mržnje tj. suzbijanje izazivanja ili podsticanje mržnje ili netrpeljivosti po bilo kom osnovu, a u skladu s Ustavom Crne Gore i Preporukom Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju seksizma CM/Rec (2019)", piše u saopštenju. Istakli su da bi se takvom strategijom jasno dalo do znanja da je država odlučna da stane na put svakom obliku izazivanja mržnje, koji je Ustavom i zakonima zabranjen upravo zato što ne doprinosi javnom interesu već produbljuje podjele i negativne stereotipe, i u krajnjem, vodi u fizičko nasilje.

Markuš je na Tviteru objavio fotografiju Vuksanović-Stanković koristeći se rječnikom koji nije primjeren niti poziciji koju zauzima u javnom životu Crne Gore, niti je takvo obraćanje prihvatljivo, pa ni u svakodnevnoj privatnoj komunikaciji.

Jovan Markuš, bivši gradonačelnik Cetinja, publicista, koji ima 72 godine, na svom Tviter profilu je napisao:

- Virus „draginjizma“ hara „patriotskim blokom“ uz narodnu pjesmu iz ujčevine, iz užičkog kraja - ,,aoj curo draginjo ja bih tebe naginjo... “ – uz video na kojem je Draginja Vuksanović-Stanković.

Na njegov uvredljiv seksistički govor reagovale su poslanice Branka Bošnjak i Vesna Pavićević u ime Ženskog kluba, koje su od premijera Krivokapića tražile da smijeni Markuša.

"Napadi na političarke ne jenjavaju, a predsjednik Vlade uporno ćuti. Kada su u pitanju članovi njegove porodice, premijer je vrlo senzitivan i odmah reaguje, pa i onda kada nijesu objave uvredljivog karaktera. No, kada su u pitanju poslanice u Skupštini Crne Gore, premijer zaboravlja da je on u službi svih građana, pa se ignorantski odnosi prema mizoginim i seksističkim napadima, pa i onda kada dolaze od vladinih djelatnika",ističu poslanice Pavićević i Bošnjak.

Centar za građansko obrazovanje je reagovao među prvima i kazao da bi Vlada zbog ovoga događaja na narednoj sjednici morala razriješiti Markuša.

Građanska i mirovna aktivistkinja Aida Petrović je u svom reagovanju istakla da objava Jovana Markuša pokazuje „njegovo primitivno mišljenje koje odiše srednjovjekovnim shvatanjima o mjestu i ulogama koje žena može da ima u porodici i društvu“.

Primitivni, mizogini diskurs Jovana Markuša je osudila i MANS.

"Osuđujemo svakodnevne mizogine napade na poslanice crnogorske Skupštine i smatramo da bi njihovi akteri u svakom civilizovanom društvu morali snositi odgovornost", saopštili su iz MANS-a.

Istakli su da takvi ljudi ne bi smjeli biti dio reformske Crne Gore.

I nevladina organizacija CDT je reagovala na „konstatacije“ Markuša na račun Draginje Vuksanović-Stanković.

"Ovo je novi nivo agresivne i primitivne mizoginije! Od Vlade očekujemo da reaguje hitnom smjenom, a od institucija za zaštitu od diskriminacije da počnu raditi svoj posao",saopšteno je iz CDT-a.

Jovan Markuš je u oktobru prošle godine postao član Nacionalne komisije za Unesko. Bio je gradonačelnik Cetinja od 1984. do 1990. godine. Objavio je publikacije i knjige u kojima se bavi Srpskom pravoslavnom crkvom i srpskim identitetom u Crnoj Gori. Bio je blizak mitropolitu Amfilohiju.