Guteres je u intervjuu za agenciju Asošiejted pres rekao da se njegovi prioriteti, izneseni još 1. januara 2017. godine kada je prvi put stupio na poziciju šefa UN, nisu promijenili i da će nastojati da se uhvati u koštac sa globalnim nejednakostima, krizom kovida 19 i problemom zagrijavanja planete, kao i da ostaje pri svom apelu za mir u svijetu.

"Generalni sekretar UN nema moć. Možemo imati uticaj. Mogu da ubijedim, mogu da posredujem, ali nemam moć", izjavio je Guterea, koji je 1. januara započeo drugi petogodišnji mandat na mjestu šefa svjetske organozacije.

Na pitanje AP da li misli da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, Guteres je rekao:

"Ne mislim da će Rusija napasti Ukrajinu, i nadam se da je moje uvjerenje tačno."

Napominje da ne vjeruje u vojno rješenje problema koji postoje i da je najracionalniji način da se ti problemi riješe diplomatskim putem i kroz ozbiljan dijalog.

Poručio je i da bi potencjalna invazija imala "strašne posljedice".

"Bili smo u kontaku s najvišim zvaničnicima u Rusiji", izjavio je Guteres, iako UN, kako naglašava, nisu direktno angažovane u ukrajinskoj krizi.

Prije nego što je postao generalni dekretar UN, Guteres kaže da je tu funkciju zamišljao kao "graditelja mostova i poštenog posrednika koji će pomoći u pronalaženju rješenja koja su od koristi svim uključenim stranama".

"To su stvari na kojima moram da radim svakog dana", poručio je on u intervjuu za AP.

Guteres je rekao da je Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji ima ovlašćenja da održava međunarodni mir i bezbjednost, ali i da uvodi sankcije, podijeljen, a posebno njegovih pet stalnih članica sa pravom veta.

Rusija i Kina su često u sukobu sa SAD, Britanijom i Francuskom kada je riječ o nekim ključnim pitanjima, kao što je to bio slučaj juče kada se govorilo o uvođenju sankcija Sjevernoj Koreji.

Guteres bi danas u Generalnoj skupštini trebalo da održi govor pred predstavnicima 193 članice o svojim prioritetima za 2022. godinu, a izdvojio je tri ključna prioriteta, koji ga, kako kaže, izuzetno zabrinjavaju.

To su, prema njegovim riječima, nedostatak vakcinacije u velikim dijelovima svijeta, posebno u Africi, zatim potreba za smanjenjem emisija štetnih gasova za 45 odsto u ovoj deceniji i "krajnje nepravedna" finansijska situacija u svoketu koja, kako navodi, favorizuje bogate zemlje.