U okviru Pete Republike, pet odlazećih predsjednika Francuske odlučilo je da se kandiduje za novi mandat, najavljujući svoju kandidaturu što je kasnije moguće ili igrajući na element iznenađenja.

Makron je nedavno rekao da ne postoji neizvjesnost i da želi da se kandiduje, ali je dodao da će saopštiti svoju kandidaturu "kada za to dođe vrijeme“. U međuvremenu je Makron veliki favorit prema rezultatima istraživavanja javnog mnjenja.

"Ouest France" je naveo da je Šarl de Gol, koji je bio prvi predsjednik Pete Republike, započete 1958. godine, najavio kandidaturu za drugi mandat 33 dana pred izbore.

De Gol je pored kratke kampanje pobijedio na tim izborima, održanim u decembru 1965. godine. Tada je osvojio 55,20 odsto glasova.

Valeri Žiskar d’Esten je saopštio svoju kandidaturu tačno 56 dana od održavanja prvog kruga, naveo je list.

Fransoa Miteran se kandidovao za drugi mandat, 33 dana prije prvog kruga glasanja, dok je Žak Žirak to uradio 69 dana prije izbora, a Nikola Sarkozi 67 dana.

Jedino je socijalista Fransoa Oland, Makronov prethodnik, odlučio da ne bude kandidat, tada suočen sa velikom nepopularnošću.

Makron je sa 39 godina 2017. godine postao najmlađi predsejdnik Francuske. On je osmi predsjednik od uvođenja Pete Republike 1958. godine i prvi je predsjednik koji je pobijedio, a da ne pripada nijednoj tradicionalnoj stranci, ljevici ili desnici Francuske.

Predsjednički izbori u Francuskoj biće održani u dva kruga, 10. i 24. aprila.

Izbori se poklapaju i sa francuskim šestomjesečnim predsjedavanjem Savjetom Evropske unije, koje je počelo 1. januara. Poslije predsjedničkih izbora u aprilu, u junu su predviđeni i parlamentarni izbori u Francuskoj.