Instagram stranica Ruža na grudima bavi se skoro pa arhivatorskim radom, jer skupljaju slike tetovaža sa cijelog Balkana. Svakako se mogu naći razni crteži i natpisi koji sa sobom nose priču. Ipak najviše je privukla priča iz Jajca. Na fotografijama koje je uradila Nataša Ilinčić i koje predstavljaju njen diplomski rad, nalaze se žene koje imaju istetovirane krstove na rukama. Iza tih crteža na koži krije se jedna mnogo veća priča,prenosi Noizz.rs.

U vrijeme Osmanskog carstva, Hrišćani koji su živjeli na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine tetovirali su žensku djecu da bi spriječili Turke da ih odvedu u harem, ali i muškarce da ih ne bi odveli u janjičare. Na fotografijama su ipak nešto mlađe žene od tog perioda tako da su te tetovaže više dio nasleđa, kao i da je estetika starih dana preovladala. Ovakve šare po koži su prevashodno služile kao zaštita, Turci nisu voljeli tetovaže, pogotovo ne sa Hrišćanskim simbolima.

Riječ tetoviranje je stranog porijekla, tadašnji termin je bio sicanje. Miješao bi se ugalj sa majčinim mlijekom da bi se dobila tinta. Na vrh posebno oblikovanog drveta bi bila igla koja bi se umočila u tintu, igla bi se stavila na kožu i onda bi se drugim komadom drveta lupkalo po tom drvetu gdje je igla. Tako bi tinta ulazila pod kožu. Mnogo bolnije od današnjeg tetoviranja i krvavije.

Ovaj trend se nije završio u prvim decenijama dvadesetog vijeka već je nastavljen dalje. Nekada su ovi crteži na koži predstavljali identitet, prvenstveno vjerski, pa nacionalni i regionalni, a da danas ima i onih koji ih rade samo radi ukrašavanja.

Zanimljivo je da je u narodu nekad postojao otklon prema osobama koje su imale ove tetovaže, pa čak i ruganje i zastrašivanje, ali je danas situacija drugačija - ljudi su znatiželjni i žele da čuju priče, a mladi ponosno pokazuju svoje tetovaže koje su nasleđe poslednjeg tradicionalnog tetoviranja u Evropi. Postoje i razne antropološke teorije da je ovakvo tetoviranje postojalo i prije dolaska Otomanskog carstva, i da su Sloveni preuzeli te tetovaže od autohtonog stanovništva ovih prostora.

Tetovaže inspirisane ovim simbolima danas se sve češće odlučuju i mladi ljudi, zbog čega su one uveliko ušle u pop kulturu, a čime se, kako ističu antropolozi, doprinosi da drevni običaji i dalje žive i imaju budućnost.

Izvor:Noizz.rs