Darmanović je istakao da će u sastav vlade sigurno ući manjinske partije.

"Koncept je da u njoj ne učestvuje Demokratski front, a onima koji žele novu vladu nije u interesu da dosadašnja vlada bude dugo u tehničkom mandatu“, ističe Darmanović.

Dodao je da je prethodnu vladu obilježilo njeno formiranje, i promjena vlasti nakon trideset godina, a karakteristično je bilo, ne samo bliska saradnja sa SPC-om nego i podređeni položaj.

“Tu su bili i ljudi koji su lojalni i u bliskom odnosu sa SPC-om. Ta vlada je u dobroj mjeri došla na talasu srpskog nacionalizma. Bila je veoma heterogena. Koalicione partnere nije objedinjavalo ideološki ništa drugo osim nastojanja da smijene socijaliste”, kazao je Darmanović.

Smatra i da osim što je Crna Gora izgubila ogromno vrijeme, u širem smislu nije loše da se društvo navikne na pad vlada i da se zbog toga neće dogoditi smak svijeta.

“Status vjerskih zajednica je regulisan zakonom. Postoji jedna vrsta podjele na CPC i SPC među pravoslavcima. SPC je nametnuta, a autokefalna CPC je izbrisana dekretom. Ne želim sporiti da SPC ima većinsku podršku u Crnoj Gori, ali je jasno kakvu su ulogu vjerske zajednice imale u sukobima. SPC negira crnogorski identitet i to njeni čelnici ne kriju”, kazao je Darmanović.

Na pitanje da li će sada možda doći do pomirenja, Darmanović misli da to ne može nijedna vlada na kratak rok.

“Vjerovatno rasplet ove krize ne bi izgledao ovako da Crna Gora nije članica NATO-a, to joj donosi status da je saveznica organizacije koja počiva na principu ‘svi za jednog, jedan za sve’.  Da toga nije bilo vjerovatno bi neke druge sile koje su prisutne na zapadnom Balkanu, sa svojim saveznicima djelovale još jače prema Crnoj Gori u političkom smislu”, kaže Darmanović te dodaje da o tome svjedoči činjenica da su i EU i članice NATO-a s pažnjom pratili šta se dešavalo proteklu godinu.

Smatra i da bi stvari u BiH bile dosta drugačije da je članica NATO saveza.

“BiH je zemlja u kojoj se sudaraju dvije geopolitičke sile. Jedna koja vuče zemlju prema evroatlanskoj zajednici i druga koja je vuče na istok. To ne znači da je taj problem nerješiv. Vjerujem da nećemo ostati da se čitav region ne pridruži evroatlanskoj zajednici. Rješenje za neke zemlje koje imaju bliske odnose sa Srbijom, uvjek zavisi od situacije u njoj. Zamislite situaciju da Beograd sutra objavi da želi da bude EU i članica NATO-a, zbog toga su bitne i susjedne zemlje koje imaju svoje interese u BiH. Ukoliko bi u Srbiji duže vremena preživljavala ideja koju zemlju vuče na istok, mi možemo da živimo s tim, ali će itekako biti opterećenje”, zaključuje Darmanović te dodaje da je ovaj prostor ipak dvorište EU.