Saveljić najavio krivičnu prijavu

Bez prihvatilišta ne može se riješiti problem krijumčarenja, cijena lava u Albaniji i S. Makedoniji do 100.000 eura

Lav, koji je pronađen u Budvi, je pokazao da institucije sistema nijesu snažne i da se o dugogodišnjem problemu krijumčarenja životinja nije vodilo računa.

Brojne egzotične prokrijumčarene životinje, koje su završavale na teritoriji Crne Gore, nijesu bile dovoljan i jasan znak da je neophodno stati na put kriminalu, ojačati carinske i policijske kapacitete.

Darko Saveljić iz Agencije za zaštitu životne sredine je Pobjedi kazao da će, zbog lava, podnijeti krivičnu prijavu u ponedjeljak. Agencija za sada pretražuje sve društvene mreže na kojima su ljudi postavljali razne objave, kako bi napravili ozbiljnu prijavu.

"Dosta stvari je potpuno očigledno i sada policija treba da odradi posao", rekao je on.

Iako je Crna Gora kroz Svjetsku organizaciju za zaštitu prirode, definisana kao tranzitna država kroz koju se krijumčare životinje – i dalje stotine jedinki prođu ispod radara a samo se rijetke otkriju. Država i dalje nema prihvatilište za rijetke i egzotične životinje koje otkriju carinici ili policija.

Posljednji slučaj sa mladunčetom lava je pokazao i da međusektorska saradnja nije na visokom nivou – ekološka inspekcija nije odgovarala na prijave Agencije za zaštitu životne sredine koja ih je upozorila još 21. januara da se lav nalazi u Budvi.

Nemaju gdje

Ekperti su Pobjedi kazali da je nedostatak prihvatilišta gdje bi se smještale pronađene životinje jedan od kočnica iskorijenjivanja ovog vida kriminala, koji je u svijetu na trećem mjestu poslije ,,švercovanja“ droge i oružja. Od ovog kriminala se godišnje, na svjetskom nivou, zaradi 4,4 milijarde eura, podaci su Europola.

Sagovornici Pobjede ističu i da crnogorski carinici i policajci na graničnim prelazima nijesu obučeni da pronalaze životinje. Sve životinje su pronađene slučajno a nije bilo organizovanih akcija sprečavanja krijumčarenja. Do tada životinje prelaze granicu dok su male u kutijama, čarapama, donjem vešu...

Aleksandar Perović, stručnjak za krupne zvijeri iz Centra za proučavanje i zaštitu ptica, je istakao da prihvatilište moramo da imamo jer ljudi iskorišćavaju upravo taj nedostatak kako bi divlje životinje držali u zatočeništvu sa dozvolom ili bez nje. Ostaju kod njih jer država sa životinjama nema gdje.

"Država ne može da reaguje jer nema mjesto gdje bi ih zbrinula do finalne destinacije. Jedina je opcija da ih uspavate i eutanizirate, a to nije rješenje. Ukoliko imate državno prihvatilište, gdje radi profesionalci, onda državi nijesu ,,vezane ruke“", kazao je Perović.

On poručuje da sada ne treba da se bavimo pretpostavkama, već da sistem mora da bude spreman da uzme iskustva iz regiona i Evrope i uveže se, kako bi se ovaj dugoročni problem riješio.

Darko Saveljić je kazao da je država davno trebalo da napravi prihvatilište, ali joj to nije bio prioritet i da se tom problemu nije pristupilo ozbiljno niti je krijumčarenje prepoznato kao problem.

Ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević napominje da se o prihvatilištu priča već godinama.

"Nadam se da će sada ova situacija natjerati nadležne, carinu, policiju, inspekciju, da se pozabave problemom krijumčarenja životinja", naglašava Dragićević.

Zakazale su institucije sistema, smatra Dragićevć, jer nijesu proaktivno djelovale, a onda kasnije nijesu ni reaktivno, kada je Agencija uputila dopis ekološkoj inspekciji za lava dok je još bio smješten negdje u Budvi.

Potrebna pojačana kontrola

Aleksandar Perović, kao jedan od aktera u akciji potrage za lavom, ističe da je krijumčarenje veoma unosna grana kriminala ali da naši carinici i policija nijesu obučeni za borbu protiv toga. 

"U regionu imate CITES kancelarije, koje vrše obuke kako carinika tako i policije i zajedno izlaze i vrše kontrolu graničnih prelaza. Da ja znam, to se u Crnoj Gori ne radi kako bi trebalo", ističe Perović.

Istakao je i da kada se nešto pronađe to bude slučajno a ne rezultat neke akcije.

"Tako imamo lava koji je sigurno u Crnu Goru ušao dok je bio mali, jer on je sada negdje između mladunčeta i adulta. I on potiče iz nekog zatočeništva jer se oni razmnožavaju i zatočeni",  objašnjava Perović.

Istakao je da se na crnom tržištu lavovi često prodaju i da su, nažalost, stvar prestiža za imućne ljude.

"Njima nije problem da plate koliko god hoćete novaca samo da bi ga imali kući. On je interesantan dok je mali, ali kad poraste... Njegova cijena u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji može dostići i do 100.000 eura. Simptomatično je da se su lavovi pojavili skoro u isto vrijeme samo malo različitog uzrasta u Crnoj Gori i Albaniji, dva na Kosovu i jedan Sjevernoj Makedoniji. Definitivno crno tržište cvjeta", ističe Perović.

Lav, koji je nađen u Budvi, smješten je u podgorički azil za pse. U Crnu Goru su stigla i dva veterinara iz Holandije i Njemačke, koji su eksperti za krupne mačke. Oni su pregledali lavića i daće veterinarski izvještaj o zdravstvenom stanju.

Veterinari će i onima koji će se brinuti o lavu do pronalaska trajnog prihvatilišta dati instrukcije kako da ga hrane i kakvi su mu uslovi potrebni.

"Tražimo trajno rješenje. Imamo nekoliko opcija. Jedna, za koju nijesmo, je prihvatilište u Evropi, druga je prihvatilište u Africi što je najbolje za lava, jer su te životinje iz tih područja a uz to radi se o prostoru od nekoliko hektara", kazao je Darko Saveljić.

Lav će uskoro biti izmješten iz podgoričkog azila za pse na neku prikladniju lokaciju sa boljim uslovima i kapacitetima koji će se za njega izgraditi.

Iz Agencije su istakli da će učiniti sve da ne završi u nekom zološkom vrtu, već u rezervatu za životinje.

Iz ekološke inspekcije Pobjedi su kazali da nijesu zakazali u slučaju pronađenog lava, već da su posao obavljali efikasno, prema ovlašćenjima i mogućnostima, posebno u kontekstu činjenice da, kako navode, nema sistemskog rješenja za oduzimanje krijumčarenih životinja i obezbjeđivanja prihvatilišta, nego se za svaki slučaj pojedinačno traži rješenje.

Izvor: Pobjeda

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.