Kako biste opisali prethodni period na političkoj sceni Crne Gore, kako ste Vi doživjeli sva turbulentna dešavanja?

Doživio sam ih prilično iznenađujuće. U decembru prošle godine je ostvaren veliki rezultat, Skupština je radila u punom kapacitetu, parlamentarna većina koja je izglasana voljom naroda 30. avgusta 2020. godine usvojila je niz reformskih zakona. Između ostalog i najpoznatiji koji se zove „Evropa sad“, a predložen je od strane Vlade. Njime je na značajno uvećana minimalna zarada, ona sada iznosi 450 eura, a povećane su i sve zarade u zemlji. Sa prosječne zarade od 520 eura ove godine ćemo doći do 700 eura. Usvojen je novi saziv Tužilačkog savjeta, tako da je decembar prošle godine bio izuzetno dobar za Crnu Goru. Upravo iz tog razloga poprilično je iznenađujuće došla odluka potpredsjednika Vlade i njegove partije da sredinom januara pokrenu pitanje nepovjerenja Vladi. Ja i dalje mislim da je to potez koji je protivan izbornoj volji građana. Čak je i predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić u kampanji govorio da su brojevi 6, 9 i 11 – brojevi koje su na izborima nosile koalicije „Za budućnost Crne Gore“, „Crno na bijelo“ i “Mir je naša nacija“ – jedna stvar. Svi ovi postupci koje je započeo potpredsjednik Vlade su iznenađujući i suprotni onome za šta je narod glasao. To je rezultiralo izglasavanju nepovjerenja Vladi, napravila se nova parlamentarna većina od strane Građanskog pokreta URA i opozicije predvođene DPS-om, a par dana nakon toga ta nova većina je smijenila i predsjednika parlamenta Aleksu Bečića. Nešto više od godinu i po dana od pobjede imamo izdaju iste te pobjede, od strane ljudi koji su joj dali doprinos.

Nije uobičajena situacija da vicepremijer pokrene postupak izglasavanja Vlade čiji je dio. Da li je u prethodnom periodu bilo naznaka da Dritan Abazović planira da predloži formiranje manjinske vlade?

Iz ove perspektive, prva naznaka je sasvim sigurno bilo potpisivanje Memoranduma između pokreta URA, SNP-a i partija manjina. Sam potpredsjednik Vlade je tada isticao da je Memorandum način da se ojača veza između partija parlamentarne većine i partija nacionalnih manjina. To nije bilo baš tako, jer je ta platforma poslužila kao okosnica manjinske vlade za koju se zalaže vicepremijer. Međutim, neuobičajeno je što je isti taj čovjek u više navrata blokirao rekonstrukciju Vlade koju je protežirala većina u parlamentu i sam predsjednik Vlade, a bila je jedino dugorčno rješenje. Kako to paradoksalno zvuči, da dodajete političku stabilnost sa manjinskom vladom, kakvo je trenutno zalaganje Abazovića. To je samo jedna oblanda onoga što se desilo u parlamentu , a to je povratak DPS-a na mala vrata. Ta manjinska vlada će najvjerovatnije imati podršku DPS-a u parlamentu i nevjerovatno je da sa tom podrškom možete naraviti reformski iskorak u dijelu daljeg ekonomskog oporavka, a pogotovo u dijelu borbe protiv kriminala i korupcije. U tom smislu, jeste ostala gorčina kod građana u Crnoj Gori i nevjerovatno ponašanje potpredsjednika Vlade. Paradoksalno je i da čovjek nije sam dao ostavku u Vladi koju ruši. Ako smatrate da ta vlada koju ste već srušili u parlamentu nije po vašoj volji, etički je da sami date ostavku. Još jednom je pokazao koliko mu je važna fotelja i koliko sa malim brojem poslanika želi da ima apsolutnu moć u Crnoj Gori.

Na dan kada je izglasano nepovjerenje Vladi, Vi i veći dio ministara niste bili u skupštinskoj sali. Da li za to postoji neki određeni razlog?

Tih dana se u parlamentu glasalo o četiri tačke dnevnog reda. Prva je bila razrješenje potpredsjednika Vlade, a na predlog premijera. To je rezultat inicijative za rušenje Vlade, nakon čega je premijer pokrenuo postupak smjene potpredsjednika. Međutim, ta inicijativa od strane Vlade nije dobila potreban kvorum u parlamentu zbog nove parlamentarne većine koju čine URA i DPS, tako da nikada nije ni došla na dnevni red. Druga tačka je bila takođe inicijativa Vlade, koja je u skladu sa Ustavom donijela odluku o skraćenju mandata Skupštini, usljed svih političkih okolnosti. Time bi se situacija riješila na vanrednim parlamentarnm izborima. Ni ta inicijativa Vlade nije dobila kvorum jer je bila blokrana od strane pokreta URA i DPS-a. Za druge dvije tačke, od kojih je jedna izglsavanje nepovjerenja Vladi, ta ista vlada nije bila predlagač, tako da nije bila u obavezi da bude u Skupštini. U skladu sa svim političkim okolnostima, predsjednik Vlade je odlučio da ne učestvuje u predstavi kojom se dodatno ruši izborna volja građana. Na kraju, četvrta tačka je bila smjena predsjednika Skupštine koju su pokrenuli poslanici, koja nije imala formalnu vezu sa Vladom. U tom smislu je napravljena nova parlamentarna većina, a URA je sa DPS-om smijenila doskorašnjeg predsjednika Skupštine Aleksu Bečića. Nevjerovatno je da stvaranjem nove parlamentarne većine, potpredsjednik Vlade čija je partija inicirala sve ovo, nije dao ostavku u priči koju ruši i vara izbornu volju građana.

U prethodnom periodu mnogo se govorilo o raskolu unutar Vlade i dvije struje koje su formirane. Jedna na strani premijera Krivokapića, dok druga podržava vicepremijera Abazovića. Ima li istine u ovim navodima, u kakvom ste Vi odnosu sa kolegama?

Odnos je apsolutno profesionalan, Vlada funckioniše u punom mandatu. Zbog toga što ne postoji Zakon o Vladi, Crna Gora ne prepoznaje termine poput tehničke vlade. Iako je u parlamentu izglasano nepovjerenje Vladi, ona ima pun mandat, radi isto kao i prije tog čina. Jedina stvar koju po Ustavu ne može da uradi je da razriješi Skuštinu. Sve funkcioniše redovno, obaveze se završavaju. Tačno je da se u prethodnih mjesec dana iskristalisala podjela unutar Vlade između minstara koji su javno stali u odbranu dijela potpredsjednika Vlade, tu prije svega mislim na ministre unutrašnjih i spoljnih poslova, kao i na ministra kapitalnih investicija. Ostali su svojim glasanjem stali na stranu istorijske pobjede 30. avgusta, odnosno na stranu predsjednika Vlade i građana koji su izvojevali pobjedu. To nije toliko ni vidljivo u redovnom funkcionisanju Vlade koja je kolektivni organ. Ona se sastoji od 14 članova - predsjednika, potpredsjednika i ministara. Kao što znate, Crna Gora nema ministra pravde tako da većina koja je potrebna za donošenje bilo kakve odluke iznosi osam i sve se odluke donose na redovan način.

Kada govorimo o profesoru Krivokapiću, imate li ideju šta je njegov naredni korak? Hoće li možda biti dio Vašeg političkog pokreta?

Profesor Zdravko Krivokapić je jedan od najčestitijih ljudi koje sam ja upoznao. Znajući kakav je to čovjek, ja sam i prihvatio da budem u njegovoj vladi. Mislim da je svojim postupcima dokazao ko je. Ostaće upamćen u crnogorskoj istoriji kao čovjek koji je pobijedio kvazidiktatorski režim Mila Đukanovića i koji je odbranio Crvku u Crnoj Gori i Mitropoliju crnogorsko-primorsku. Zajedno sa svojim ministrima dao je novi optimizam ovoj zemlji kroz povećanje zarada. Povećane su sve zarade za 20 odsto, a plate medicinskom osoblju za 30 procenata. Uvedeni su dječiji dodaci, povećana minimalna penzija, ekonomija je oporavljena, hedzovan je kineski kredit za autoput. Na neki način dodatno su pokrenute stvari koje se tiču demokratskog razvoja. Nedavni izvještaj „Ekonomista“ o indeksu demokratije pokazuje da se Crna Gora po prvi put nakon mnogo godina našla u grupi zemalja nepotpunih demokratija. Taj skok je najveći u prethodnih desetak godina, to je još jedan pokazatelj koliko je Vlada bila na putu ekonomskog i demokratkog razvoja. Profesor Krivokapić ima veliku pobjedničku ulogu, on je toliko iskreno ušao u sve ovo, milim da su mu izdaje koje je doživio teško pale, kao i svakom čovjeku. Posljednja u nizu od strane njegovog prvog saradnika - potpredsjednika Vlade, je takođe teška. On je trenutno u fazi razmišljanja o odluci na koji način će nastaviti borbu za ljepšu, pravedniju i bolju Crnu Goru. On je nama mentor i ja bih volio da bude dio ove naše priče, a odluka je na njemu.

Kada govorite o načinu donošenja odluka, potpredsjednik Abazović je najavio da će nedavno donijeta odluka o državljanstvu biti poništena kada manjinska vlada otpočne svoj mandat. Kako gledate na taj potez?

Mislim da je to tužna najava. Odlukom o državljanstvu samo je na neki način odluka koja je već na snazi prilagođena zakonskom okviru. Dodatno je omogućeno da se ljudima koji već žive u Crnoj Gori privremeni boravak računa kao dio vremena koji je potreban za dobijanje državljanstva. Ima ljudi koji žive u Crnoj Gori više od 20 godina, imaju porodice i poslove i koji se osjećaju kao građani drugog reda. To je odluka koja apsolutno doprinosi samo zaštiti osnovnih ljudskih prava, a to je ovdje pravo na državljanstvo i da kroz njega ostvarite i druga prava poput zaposlenja u državnim organima, zdravstvene zaštite i slično. Ne uzima nikome pravo već, jednoj grupi ljudi omogućava da dođu do nečega što bivša vlast nije omogućavala, već ih je maltretirala i ucjenjivala. Mene ta izjava potpredsjednika Vlade zabrinjava, jer je to u potpunosti narušavanje osnovnih ljudskih prava.

Nedavno ste sa minstrom Milojkom Spajićem najavili osnivanje pokreta. S obzirom na to da ste jedan od povratnika iz inostranstva, kako ste donijeli odluku da se ozbiljnije bavite politikom? Imate li sada ideju kako će taj pokret izgledati?

Ministar Spajić i ja smo se vratili u Crnu Goru nakon istorijskih promjena. Ja sam dugo godina radio u Londonu, u Evropskoj banci za obnovu i razvoj, tamo sam i magistrirao na Oksfordu. Ministar Spajić se vratio iz Singapura, on je završio studije u Japanu i Kini. Na poziv tadašnjeg mandatara profesora Krivokapića smo željeli da damo doprinos istorijskoj, demokratskoj i ekonomskoj promjeni. Ono što smo istakli još na početku rada, dok god traje ova vlada, mi smo posvećeni svom poslu i apsolutno ne razmišljamo o političkom angažmanu. U kontekstu trenutnih dešavanja, kada je potpredsjednik Vlade, na žalost svih građana srušio tu vladu, okolnosti su se promijenile, tako da smo ministar Spajić i ja najavili osnivanje pokreta, kako bismo zbog ogromnog zahtjeva građana na najbolji mogući način uspjeli da kanališemo njihove potrebe i zadržimo kontinuitet koji je postojao nakon istorijske pobjede 30. avgusta. Još uvijek je kreiranje pokreta u procesu, sasvim je izvjesno da će se desiti, ali sada ne mogu dodatno da iznosim detalje. Mislim da ćemo u narednim nedjeljama, kada se politička situacija u Crnoj Gori dodatno iskristališe, znati više o tome. Mi bismo voljeli da ne moramo time da se bavimo, već da se vratimo redovnim aktivnostima koja se tiču unapređenja ekonomskog standarda u Crnoj Gori, a mislim da su naši rezultati pokazali koliko se može uraditi za kratko vrijeme, ako čovjek želi i zna da doprinese javnom interesu.

Nova,rs