U poređenju sa evropskim i svjetskim trendovima to nije u potpunosti povratak na stanje iz 2019. godine ali jeste značajan oporavak jer je naša ekonomija mnogo više pala u poređenju sa sličnim ekonomijama koje su kao i naša zavisne od turizma tako da je kriza pokazala ranjivost naše ekonomije i sve ono na čemu trebamo raditi u periodu pred nama - kazala je.

Pored toga, Drakić je komentarisala i stanje crnogorske privrede.

“Ono na čemu treba raditi je rješavanje izazova nelikvidnosti, siva ekonomija, poreski propisi ne samo u dijelu troškova rada već i neke izmjene u dijelu zakona o porezu na dobit. Ono što bi bilo dobro, a u smislu diversifikacije naše ekonomije i sve više ulaganja u proizvodne sektore, jeste da se oslobode od poreza na dobit ona privredna društva koja će reinvestirati u proizvodnju i u neke nove proizvodne pogone, zatim da se raspon same stope poreza na nepokretnosti smanji. Tu su poželjne i intervencije ka zakonu o PDV-u, pogotovo smanjenje stope poreza u turizmu što je dobar pokazatelj”, navela je Drakić.

Privrednici i Evropa sad

"Privrednici su imali dosta pitanja i nedoumica oko primjene propisa. U jednom setu donijeto skoro 15 poreskih propisa pa je sama njihova implementacija bila izazovna. Ima i sada izazova sa nekim manjim firmama. Poseban osvrt na one koji protestuju zbog nelojalne konkurencije. Zbog sive zone, odnosno poslovanja određenih poslovnih subjekata u sivoj zoni, u nefer položaju su oni koji posluju u skladu sa zakonom i koji moraju da plaćaju sve ono što su zahtjevi, odnosno poreski zakoni.Trudimo se da budemo u stalnoj komunikaciji sa njima ali i sa donosiocima odluka kako bismo uspjeli da nađemo adekvatno i zadovoljavajuće rješenje", kazala je Drakić-

Korona kriza je, podsjeća, izazvala brojne poremećaje na tržištu.

"Pojedine zemlje i pojedine destinacije koje su bile blokirane i gdje je bila zaustavljena proizvodnja nakon promjene talasa korone došlo je do promjene potražnje. Svako povećanje tražnje i smanjenje ponude izaziva poremećaje u cijenama što je izazvalo i poremećaj u cijenama na međunarodnom tržištu. Mi, kao značajno otvorena i uvozno zavisna zemlja, smo tu inflaciju uvezli kroz uvoz različitih proizvoda i inputa i sve se to kroz multiplikativni efekat odrazilo kroz rast cijena na našem tržištu.To generalno nije dobro za našu ekonomiju i standard naših građana ali to je nešto što trenutno ne možemo kontrolisati.Činjanica je i da koristimo euro kao valutu, što znači da nemamo tu vrstu monetarne politike na koju možemo uticati", navela je Drakić.