Vukčević je od Ustavnog suda zatražio da obustavi izvršenje pojedinačnih akata i radnji, koje su preduzete na osnovu Odluke o izmjeni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, koja stupila na snagu 19. februara ove godine.

“Nova vladina Odluka je “nezakonita”, odnosno, nije u saglasnosti sa odredbama čl. 8 st. 1 tač. 3 Zakona o crnogorskom državljanstvu, koje propisuju da crnogorsko državljanstvo prijemom može steći lice, koje između ostalih uslova ispunjava i uslov da u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi 10 godina prije podnošenja zahtjeva za prijem” naveo je Vukčević u obrazloženju Inicijative.

“Dalja primjena Odluke bi nanijela neotklonjive štetne posledice po državu i njene građane, jer bi se velikom broju stranaca omogućilo nezakonito sticanje crnogorskog državljanstva, što bi značajno izmjenilo demografsku strukturu” istakao je u inicijativi Vukčević.

“Ako se uzme u obzir da Crna Gora ima oko 480.000 punoljetnog stanovništva, a da su procjene da u državi trenutno ima oko 30.000 stranaca sa privremenim boravkom i oko 30.000 stranaca sa stalnim boravkom, što je ukupno oko 60.000 ljudi, koji po osporenoj Odluci mogu aplicirati i dobiti crnogorsko državljanstvo u bliskoj budućnosti, jasno je da će se u značajnoj mjeri promjeniti demografska struktura stanovništa i dovesti u pitanje bezbjednosni i nacionalni interesi Crne Gore i njenih građana. U prilogu tome govore i neke procjene da bi od 5.000 do 7.000 ljudi godišnje moglo po ovoj nezakonitoj Odluci dobiti crnogorsko državljanstvo, iako ne ispunjavaju uslove shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu i Zakonu o strancima”, naglasio je Vukčević.

Vukčević je naveo i da smatra da bi ovom Odlukom mogla biti značajno izmijenjena struktura birača u Crnoj Gori i to već pred naredne, redovne parlamentarne izbore.

“Ovo sve može imati uticaja na promjenu stvarne volje birača u Crnoj Gori, jer će sva lica, koja nezakonito dobiju državljanstvo po osporenim odredbama Odluke, moći nezakonito da ostvare i biračko pravo, dvije godine nakon dobijanja državljanstva, shodno čl. 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika”, napisao je Vukčević.

On je u pojasnio da Vladina Odluka, pod zakonitim i neprekidnim boravkom, propisala i privremeni boravak, koji po Zakonu o strancima nije neprekidan boravak, već je ograničen i može trajati do jedne godine (čl. 63 Zakona o strancima).

“Samo stalni boravak može biti neprekidni boravak, shodno čl. 91 st. 1 Zakona o strancima, koji propisuje da se strancu u Crnoj Gori odobrava stalni boravak na neodređeno vrijeme. Na ovaj način osporena Odluka je izašla iz okvira Zakona o državljanstvu, ali i Zakona o strancima, jer je omogućila strancima u Crnoj Gori da dobiju crnogorsko državljanstvo, iako nemaju odobren stalni boravak, već samo privremeni. Privremeni boravak se shodno čl. 38 Zakona o strancima može odobriti samo strancu, koji namjerava da boravi u Crnoj Gori duže od 90 dana ali u posebne svrhe – spajanje porodice, liječenje, školovanje…” rekao je Vukčević.

On je naglasio da se privremeni boravak ne može koristiti u svrhu sticanja crnogorskog državljanstva, osim za ostvarenje nekih ciljeva – spajanje pororodice, školovanje … ali da ne može biti osnov da se poslije decenije takvog boravka – stekne pravo na crnogorsko državljanstvo…

“Takva mogućnost, koja je uvedena osporenom Odlukom direktno je suprotna Zakonu o strancima, koji propisuje da se na osnovu privremenog boravka može odobriti jedino stalni boravak stranca. Osporena Odluka je nezakonita jer uređuje materiju „zakonit i neprekidan boravak stranaca“ koja jedino može biti uređena Zakonom o strancima. Jasno je da je povrijeđen i član 145 Ustava jer drugi propis – osporene odredbe Odluke nisu u saglasnosti sa odredbama Zakona o državljanstvu i Zakona o strancima”, naveo je on.

Za Vukčevića je sporno što u Odluci, nije precizirano šta se sve smatra privremenim boravkom, a potom je naveo i primjer kako stranac/sezonski radnik na ovaj način poslije 15-ak privremenih dozvola za rad (15×8=120 mjeseci ili 10 godina) može formalno -pravno podnijeti zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.

On je naveo i da je Vlada načinom usvajanje Odluke, povrijedila i član 21 Zakona o državnoj upravi, koji propisuje da Ministarstvo vrši poslove predlaganja unutrašnje i vanjske politike, normativnu djelatnost i upravni nadzor u upravnoj oblasti za koju je nadležno.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova je shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu i Uredbi o organizaciji državne uprave nadležno za upravnu oblast državljanstva, pa je samim tim ovo ministarstvo jedino moglo biti ovlašćeni predlagač osporene Odluke. Za donošenje Odluke ne postoji saglasnost MUP-a, a upitno je da li postoji i mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo”, napisao je Vukčević.

I šef medijskog tima Socijaldemokratske partije Mirko Stanić, 14. februara ove godine, podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv premijera Zdravka Krivokapića zbog izmjena Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom.

Stanić je naglasio da je Krivokapić suprotno Zakonu o državnoj upravi i Poslovniku Vlade predložio i usvojio odluku o promjeni kriterijuma po kojima se stiče crnogorsko državljanstvo.

“Ovu odluku je MUP razmatrao prije godinu i tada je zbog velike pobune javnosti Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Vlada odustala od njenog donošenja, pravdajući to tehničkim razlozima. Smatramo da je u trenucima, dok je bukvalno izglasano nepovjerenje Vladi iz jasne namjere da počini zloupotrebu službenog položaja time što je za sebe obezbijedio pravo koje mu po Poslovniku i zakonu ne pripada. Nadam se da će ODT cijeniti dokument koji sam predao, te naše cijeniti obrazloženje”, naveo je tada Stanić.