To je napredak za četiri poena u odnosu na godinu ranije. Postoje poboljšanja po pitanju stanja građanskih i političkih sloboda.

Crna Gora je, prema nalazima Fridom Hausa, u društvu zemalja kao što su Mađarska, Albanija, Ekvador...U dijelu izvještaja "Sloboda u svijetu 2022 - globalna ekspanzija autoritarne vlasti", nazvanom "Razlog za nadu" navodi se da je Crna Gora zabilježila neka poboljšanja u protekloj godini. 

"Nova vlada je nametnula manje prepreka političkoj konkurenciji a javnom emiteru dala je veću nezavisnost, dok je tijesna parlamentarna većina omogućila zakonodavnoj vlasti da obezbijedi veći nadzor nad izvršnom vlašću", piše u uvodom dijelu izvještaja.  

Kako se navodi u ovogodišnjem izvještaju konkretno za Crnu Goru, opoziciona koalicija došla je na vlast krajem 2020. godine nakon izbora održanih u avgustu te godine, čime je okončano tri decenije vladavine Demokratske partije socijalista (DPS).

"Međutim, DPS zadržava kontrolu nad pravosuđem. Korupcija i partijsko zapošljavanje i dalje su problemi, iako su se odnosi između vlade i medija poboljšali. Nova administracija je više odgovarala na kritike civilnog društva i njenih političkih protivnika. Vlada je u novembru predstavila program 'Evropa sad', kojim je, između ostalih reformi, uvedena progresivna poreska stopa i povećana minimalna zarada sa 250 na 450 eura. Programom, koji je parlament usvojio u decembru, nastoji se poboljšati životni standard i smanjiti vidljivost ilegalne ekonomije", piše u izvještaju Fridom Hausa. 

Navodi se da je u junu Skupština usvojila rezoluciju kojom se priznaje genocid u Srebrenici 1995. godine. Parlament je istog dana razriješio i ministra pravde, koji je postavio pitanje da li se genocid dogodio.

"Vjeruje se da mnogi članovi DPS-a imaju veze sa organizovanim kriminalom"

Političke partije su uglavnom u stanju da se formiraju i djeluju bez direktnog miješanja.

"Vladajuća struktura se 2021. godine uzdržala od zastrašivanja i delegitimizacije opozicionih aktivnosti izjednačavajući ih sa prijetnjama državi ili javnom redu. Zbog ovog mirnijeg političkog okruženja, pojavile su se nove antivladine političke grupe, takmičile su se na lokalnim izborima i učestvovale u javnoj sferi bez pritiska ili demonizovanja kao 'državnih neprijatelja“. Tu imamo promjenu rezultata. Skor je poboljšan sa dva na tri jer se političke grupe suočavaju sa manje prepreka u svom funkcionisanju nego prethodnih godina", piše u izvještaju. 

Dok su birači uglavnom slobodni da izraze svoje političke izbore, DPS je stvorio opsežne sisteme pokroviteljstva i široko rasprostranjenu korupciju, kako u javnim tako i u privatnim preduzećima koja su povezana sa državom, što podstiče lojalnost DPS-u, ukazano je u dokumentu.

"Štaviše, vjeruje se da mnogi članovi DPS-a imaju veze sa organizovanim kriminalom, što i dalje pruža mogućnosti za nezakonit pritisak na birače i kandidate. Nova vlast nije zaustavila praksu klijentelizma, čime je ozbiljno podrila planiranu depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave i stvaranje proklamovanog meritokratskog sistema", navedeno je u izvještaju. 

Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori je, kako napominje Fridom Haus, izvršila značajan uticaj na kadrovsku politiku vlasti.

Piše i da su žene nedovoljno zastupljene na političkim vodećim pozicijama i politici uopšte. Iako je vlada formirana 2020. godine preduzela korake za povećanje učešća žena, uključujući i rodne kvote na izbornim listama, implementacija je i dalje neujednačena.

Kako se tvrdi u izvještaju, Đukanović je decenijama imao ogromnu personalizovanu moć tokom svojih mandata i kao premijer i predsjednik, kao i tokom svog vremena van vlade kao predsjednik DPS-a.

"Iako ustav predviđa parlamentarni sistem vlasti, Skupština je nakon Đukanovićevog izbora u aprilu 2018. godine usvojila novi zakon kojim su proširena predsjednička ovlašćenja, uključujući i omogućavanje predsjedniku da formira savjete, odbore i radne grupe u okviru Predsjedništva. Savez koji je predvodio premijer Krivokapić, koji je i formirao novu vladu u decembru 2020. godine, došao je na vlast kroz tijesnu parlamentarnu većinu. Njihova zavisnost od ove tijesne većine podstakla je Krivokapića da više odgovara poslanicima od svojih prethodnika i omogućila parlamentu da bude jači u svojim nadzornim funkcijama", tvrdi se u izvještaju.

Parlament poboljšao nadzorne kapacitete

Tu je, kako se ukazuje, evidentirana promjena rezultata, ocjena je poboljšana sa dva na tri jer je parlament tokom godine izvršio veći nadzor nad izvršnom vlašću.

"Korupcija i kronizam su i dalje široko rasprostranjeni, a skromni napori vlasti da riješe problem, dejlimično podstaknuti zahjtevima za pristupanje EU, nisu dali značajne rezultate. Izvještaji Evropske komisije o napretku dosljedno dovode u pitanje integritet, kredibilitet, nepristrasnost, nezavisnost, odgovornost i određivanje prioriteta agencije. U izveštaju EK za 2021. godinu navedeno je da je novo rukovodstvo agencije imalo proaktivniji pristup u aktivnostima informisanja javnosti, ali su njena nezavisnost, prioriteti, pristup i donošenje odluka i dalje narušeni. Izvještaj je takođe naglasio potrebu postojanja političke volje radi rješavanja pitanja rasprostranjenosti korupcije na visokom nivou i nedostatka nezavisnosti različitih javnih institucija", navedeno je u izvještaju.

Kako se ukazuje, visoki zvaničnici umiješani u korupcionaške šeme rijetko se suočavaju sa krivičnim gonjenjem.

"Organizacije civilnog društva i nezavisni mediji obezbjeđuju određenu odgovornost, izvještavajući o korupciji zvaničnika i njenim efektima. Dok je Krivokapićeva vlada napravila određene iskorake u borbi protiv korupcije, državni tužioci – posebno tužilac koji je odgovoran za vođenje slučajeva organizovanog kriminala i terorizma – lojalni su DPS-u, što je omelo te napore 2021. godine", ističe se u izvještaju.

Đukanović u "Pandora papirima"

U oktobru 2021. godine, kako se ukazuje, Đukanović i njegov sin Blažo navedeni su u "Pandora papirima", istrazi Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ) koja je otkrila nezakonit finansijski sistem i veze bogatih i moćnih aktera širom svijeta.

"Istraga ICIJ-a pokazala je da su Đukanović i njegov sin uplaćivali novac na ofšor račune preko dva takozvana neopoziva trusta, koji štite potpisnike i u slučaju krivičnog gonjenja. Đukanovićeva sestra, Ana Kolarević, navedena je u 'Panama papirima' 2016.godine", naveo je Fridom Haus. 

Uprkos obećanjima Krivokapićeve vlade da će promijeniti netransparentnu praksu iz prošlosti i biti otvoreniji za javnost, kako se ističe, građani i dalje imaju malo mogućnosti za smisleno učešće u javnim konsultacijama o zakonodavstvu i reformama politike.

"Budžetski planovi nisu široko dostupni, kao ni informacije o državnim ugovorima, što je dovelo do kritika civilnog društva na račun Krivokapićeve vlade zbog nastavljanja netransparentne prakse, kakva je bila kod njegovih prethodnika", navedeno je u dokumentu.

RTCG prikazuje inkluzivniji i raznovrsniji politički sadržaj

U Crnoj Gori djeluje niz nezavisnih medija, ističe se, a medijsko izvještavanje i dalje je partijsko i svrstano po određenim pitanjima.

"Za razliku od vlasti DPS-a, Krivokapićeva vlast nije vršila pritisak na novinare, niti vrši kontrolu nad javnim emiterom, Radio Televizijom Crne Gore (RTCG). U junu 2021. godine Skupština je imenovala novi Savjet RTCG, koji je u avgustu imenovao novog direktora. Nakon ovih promjena, RTCG je počela da prikazuje uravnoteženiju uređivačku politiku i inkluzivniji i raznovrsniji politički sadržaj", istaknuto je u izvještaju Fridom Hausa. 

Nedostatak spoljnog pritiska tokom 2021. gidine, ukazuje se, učinio je manje istaknutom unutrašnju cenzuru u medijskim kućama i autocenzuru među novinarima.

"Strukturni problemi naslijeđeni iz prethodnog režima ostaju, jer reporteri koji izvještavaju o korupciji i organizovanom kriminalu i dalje rizikuju nasilje. Ministar unutrašnjih poslova je u novembru 2021. godine tvrdio da su svi napadi na novinare tokom godine promptno istraženi, a počinioci procesuirani. U decembru 2021. godine privedena su dvojica osumnjičenih u vezi sa pucnjavom i ranjavanjem istraživačke novinarke Olivere Lakić 2018.godine", piše u izvještaju. 

Tu je navedena i promjena rezultata i ocjena je poboljšana sa dva na tri jer javni emiter u zemlji radi sa više nezavisnosti pod novom vladom i samocenzura je ublažena.

Ustav garantuje slobodu veroispovijesti, piše u izvještaju, ali tokom poslednjih godina vlasti DPS-, SPC i njeni vjernici bili su izloženi diskriminaciji i govoru mržnje, a njeno sveštenstvo je od DPS-a okarakterisano kao "neprijatelji države".

Piše i da je krajem decembra 2020. godine, u donekle ubrzanoj proceduri, nova skupštinska većina uklonila odredbe Zakona o slobodi vjeroispovesti koje regulišu imovinska prava i vlasništvo nad crkvenim zgradama i imanjima.

"Ustoličenje novog mitropolita SPC u septembru 2021.godine izazvalo je proteste protiv SPC i sukobe sa policijom na Cetinju", navedeno je u izvještaju. 

Strah od odmazde za izražavanje mišljenja na internetu smanjen

Ukazano je da javnost ima generalno neangažovan odnos prema istraživačima i univerzitetskim profesorima.

"Ljudi su uglavnom slobodni da učestvuju u javnim raspravama. Krivokapićeva vlada nije nastojala da ućutka neslaganje tako što je uputila policiju da hapsi korisnike društvenih mreža koji objavljuju kritičke ili satirične sadržaje. Strah pojedinaca od odmazde za izražavanje mišljenja na internetu se smanjio, a kritike na račun parlamentarne većine i vlade postale su uobičajene. Tu imamo promjenu rezultata jer je ocjena poboljšana sa dva na tri pošto se pojedinci suočavaju sa manjom odmazdom za izražavanje svojih ličnih stavova pod trenutnom vladom", piše u izvještaju. 

Prijavljivane nepravilnosti tokom predsjedničkih izbora

Granica između vladajućih partija i države ponovo je zamagljena tokom kampanje, navodi se.

"Jer su DPS i njeni koalicioni partneri stekli neopravdanu prednost široko rasprostranjenom zloupotrebom državnih resursa, čime su uticali na princip jednakih mogućnosti u kampanji" ističe se u izvještaju. 

Ipak, piše dalje, izbori su se u velikoj mjeri smatrali poboljšanim u odnosu na one iz prethodnih godina, pri čemu su posmatrači i drugi analitičari zaključili da su sprovedeni na sigurniji, uredniji i transparentniji način i da su uključivali snažno učešće cijelog društva.

Što se tiče izbornog procesa, ukazano je da se predsjednik države bira direktno na najviše dva petogodišnja mandata. U aprilu 2018. godine Milo Đukanović iz DPS-a, koji je bio premijer ili predsjednik veći dio od posljednje tri decenije, izabran je za predsjednika sa 53,9 odsto glasova. Nezavisni kandidat Mladen Bojanić završio je drugi sa 33,4 odsto.

"Iako je Đukanović odbijao da učestvuje u javnim raspravama i prijavljivane su neke nepravilnosti poput zloupotrebe javnih resursa, posmatračka misija Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) navela je da je glasanje generalno bilo kredibilno i da su poštovana osnovna prava. Međutim, misija je konstatovala da su Đukanović i DPS uživali značajne institucionalne prednosti koje su umanjile konkurentnost", piše u izvještaju. 

Navodi se da predsjednik predlaže mandata za sastavljanje vlade, kome je potrebno odobrenje od poslanika. Nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, Đukanović je za tu funkciju predložio Zdravka Krivokapića, nosioca najjače izborne liste u postizbornoj koaliciji. Tog decembra oformljena je Krivokapićeva vlada.

Fridom Haus ukazuje da dok je DPS ponovo ostvario najjači učinak individualno na parlamentarnim izborima 2020. godine, uzevši 30 mandata, nije uspio da obezbijedi većinu sa svojim tradicionalnim koalicionim partnerima. Sa tijesnom većinom od 41 poslanika, novi savez koji se sastoji od tri koalicije — 'Budućnost Crne Gore' (27 mandata), 'Mir je naša nacija' (deset) i 'Crno na bijelo' (četiri) — dobio je vlast. Izlaznost je bila visoka, 76,64 odsto.

"OEBS i Evropska mreža organizacija za praćenje izbora (ENEMO) primijetili su da se glasanje odvijalo u atmosferi visoke polarizacije po pitanjima uključujući vjersku pripadnost i nacionalni identitet. Izborna administracija je na neki način prekršila odredbe ustava, uključujući i to što datum prijevremenih izbora nikada nije usklađen sa drugim zakonskim obavezama. Pandemijska ograničenja kretanja i okupljanja ometala su aktivnosti kampanje a nekoliko poslanika je uhapšeno ili optuženo za razne prekršaje, a da im prethodno nije ukinut poslanički imunitet", navedeno je u izvještaju.

Korupcija u pravosuđu ostaje problem

Fridom Haus napominje da se napori za jačanje nezavisnosti pravosuđa nastavljaju, iako je pravosuđe i dalje podložno pritiscima DPS-a, a korupcija u pravosuđu ostaje problem.

"Tajni audio snimci i zvanični dokumenti koji su procurjeli 2019. godine umiješali su tadašnjeg vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića (koji je otišao u penziju u junu 2021.) i tadašnju predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu (koja je podnijela ostavku u decembru 2020.) u afere korupcije, ova pitanja tek treba da budu riješena. Odgovornost za krivično gonjenje ostaje pod čvrstom stegom DPS-a, a selektivna pravda ostaje sistemski problem. Postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti, otvorenosti, profesionalizmu i odgovornosti u pravosudnom sistemu", istaknuto je u dokumentu Fridom Hausa. 

Nedosjledno se, piše, poštuju ustavne garancije pravilnog postupka.  Pravni postupci su dugi i često veoma birokratski, posebno kada se radi o privatnom biznisu. Policija često drži osumnjičene u produženom pritvoru dok završava istrage. Sudovi su slabo finansirani i često preopterećeni.

"Dvojica lidera Demokratskog fronta (DF), Andrija Mandić i Milan Knežević, koji su optuženi za planiranje državnog udara 2016. godine, proglašeni su krivim u maju 2019.godine i osuđeni su na kazne do pet godina zatvora. Pravne procedure oko suđenja bile su haotične i nejasne, nekoliko svedoka je odustalo od svedočenja, a mnogi detalji navodne zavjere ostali su mutni nakon završetka suđenja. Apelacioni sud je u februaru 2021.godine poništio osuđujuće presude i naložio ponovno suđenje za 13 osumnjičenih za planiranje puča, uključujući Mandića i Kneževića, navodeći proceduralne greške i kršenje krivičnog zakona". piše u izvještaju Fridom Hausa. 

Uslovi u zatvorima ne ispunjavaju međunarodne standarde

Nasilni zločini nisu značajan problem, iako se poslednjih godina dogodilo nekoliko očiglednih ubistava od strane rivalskih kriminalnih grupa.

"Uslovi u zatvorima ne ispunjavaju međunarodne standarde a zatvorski čuvari navodno redovno i nekažnjeno zlostavljaju zatvorenike". upozoreno je u izvještaju. 

Državni sektor dominira većim dijelom crnogorske ekonomije, a klijentelizam, kao i korupcija, predstavljaju prepreke normalnom poslovanju.

"Većina radnika zaposlenih u privatnom sektoru ostaje nezaštićena od eksploatacije i proizvoljnih odluka svojih poslodavaca. Trgovina ljudima u svrhu prostitucije i prisilnog rada ostaje problem. Vlada ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali povećava napore da to učini u poređenju sa prethodnim izveštajnim periodom, prema Izveštaju Stejt departmenta o trgovini ljudima za 2021.godine", zaključeno je u izvještaju.

Prema prošlogodišnjem izvještaju i tumačenju vašingtonske nevladine organizacije Crna Gora je, zahvaljujući transferu političke moći nakon izbora, zaustavila trend pada i napredovala za jedan poen (sakupila ih je 63) u odnosu na pretprošlogodišnji izvještaj. 

RTCG