Agencije su citirale bjelorusku izbornu komisiju koja je objavila da je 65,2 odsto onih koji su izašli glasalo za. Takav se rezultat i očekivao s obzirom na strogo kontrolisanu vladavinu predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Novi ustav omogućuje nuklearno oružje na bjeloruskom tlu po prvi put otkako ga se zemlja odrekla nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Zapad je već ranije objavio da neće priznati rezultate referenduma, koji se održava usljed sveopšteg obračuna s bjeloruskom opozicijom i protivnicima Lukašenkovog režima. Prema riječima aktivista za ljudska prava, trenutno je u Bjelorusiji više od hiljadu političkih zatvorenika.

Referendum je podstakao antiratne proteste u nekoliko gradova. Najmanje 290 osoba je privedeno, rekli su aktivisti za ljudska prava.

Masovni protesti izbili su 2020. nakon spornih izbora za koje opozicija tvrdi da su bili namješteni. Nakon što je Lukašenko pokrenuo nasilnu akciju protiv demonstranata, protesti su uglavnom utihnuli.

U nedjelju je, govoreći na biračkom mjestu, Lukašenko rekao da bi mogao tražiti od Rusije da vrati nuklearno oružje Bjelorusiji.

"Ako (Zapad) prebaci nuklearno oružje u Poljsku ili Litvaniju, na naše granice, onda ću se obratiti Putinu da vrati nuklearno oružje koje sam dao bez ikakvih uslova", rekao je Lukašenko.

Na snimcima i fotografijama objavljenim na društvenim mrežama, ljudi su se okupili na biračkim mjestima u Minsku i drugim gradovima kako bi protestovali.

Novi ustav daje sve ovlasti Svebjeloruskoj narodnoj skupštini koju čine Lukašenkovi partijski lojalisti, lokalni većnici, zvaničnici i pripadnici provladinih aktivističkih organizacija. Ustav takođe osigurava predsjedniku doživotni imunitet od kaznenog progona.