¨Samo nakon mjesec dana primijene Evropa sad mi smo prognozirali da će prosječna zarada porasti do 700 erura do kraja 2022. godine. To je bila realna procjene, samim tim što je već u januaru prosječna zarada bila 686 eura.¨ rekao je Spajić na konferenciji za medije.

On je istakao da je druga bitna poruka da je po prvi put u istoriji Crne Gore minimalna potrošačka korpa za četiir osobe manja od prosječne zarade.

-Ona je iznosila 681 eura, a prosječna zarada je 686 eura.

Prema njegovim riječima, inflacija u Crnoj Gori je na nivou evropske 5,7 odsto za januar.

¨Čuli smo mnogo puta da je je "Evropa sad" rezultat inflacije. Naravno da je to netačno. Imali smo fantastičan rast zarada u januaru.¨ naveo je Spajić.

Prema njegovim riječima, "Evropa sad" je potpuno održiva, što znači, kako je rekao, da su i budžet i program dobro isplanirani.

¨To svjedoče sljedeći podaci - za januar smo imali tri miliona eura više prihoda od planiranog. Za februar, zaključno sa današnjim danom, imaćemo otprilike oko osam miliona eura više naplate prihoda od planiranog. Imamo jedan inkementalni rast te razlike u odnosu na plan prihod. To, takođe, govori o tome da je "Evropa sad" podstakla privredu i ekonomski rast, da je unijela optimizam i u privredenike i u potrošače.˝  saopštio je Spajić, piše Pobjeda.

Ministar je saopštio i da su sproveli neke druge mjere za najugroženije kategorije.

¨Za 77.000 penzionera smo obezbijedili pomoć zbog inflacije, u iznosu od 50 eura. To je četvrta podrška za samo godinu dana. Imaćemo minimalne penzije koje će ići na 200 eura u septembru. Mi smo sa Svjetskom bankom već krenuli u reformu penzionog-invalidskog sistema i za rezultat bi trebalo već u junu da imamo promjene u sistemu i povećanja. Međutim, političke prilike su promijenile okolnosti i vidjećemo koja vlada će dočekati jul i koja će raditi na toj reformi.¨ naveo je Spajić.

Uprkos, kako je rekao, svim opstrukcijama i odgromnom nepovjerenju i špekulacijama, možemo vidjeti, ističe Spajić, da je "Evropa sad" potpuno uspjela i da nema zabrinutosti za njenu implementaciju.

Da je, kaže on, tačno da je 57.000 ljudi postalo nezaposleno preko noći ne bismo mogli da imamo prihode u januaru koji su 21,6 odsto veći u odnosu na isti period prošle godine.

On je istakao da će Vlada vrlo brzo izaći sa planom kako Crna Gora treba da reaguje na posljedice koje izaziva ukrajinska kriza.

¨Očekujemo jedan veliki inflatorni pritisak i moraćemo detaljno da planiramo aktiuvnosti u odnosu na takav razvoj događaja.¨  istakao je Spajić, napominju da program "Evropa sad" apsolutno nije ugrožen.

On je naglasio da ukrajinsko i rusko tržište čini 20 odsto ukupnog prihoda naše države.

To je sigurno zabrinjavajuć faktor i Ministarstvo ekonomskog razvoja će raditi aktivno na tom problemu. Jedno od potencijalnih rješenja za takvu krizu će biti još jači fokus na region i na tržište Zapadne Evrope. Detaljnije ćemo u budućnosti - naveo je Spajić.

"Očekuje se veći pritisak na cijene"

Državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja Milena Lipovina Božović rekla je da je za Vladu, kao izvršnu vlast, vrlo limitirajući uslovi u kojima0 može da djeluje i reaguje kada je u pitanju rast cijena.

¨U tom smislu važno je razumjeti da je inflacija u Crnoj Gori uvozna. Januarska inflacija na godišnjem nivou u Crnoj Gori je nekih 5,6 odsto, što je na nivou prosjeka Evropske unije. Osuđeni smo da trpimo posljedice onoga što se dešava na globalnom nivou. Sad je to dodatno izraženo zbog ukrajinske krize i za očekivati je da će pritisak na cijene biti veći.¨ istakla je Lipovina Božović.

Ona je rekla da je vrlo nezahvalno govoriti u ovom trenutku šta će se desiti kada je u pitanju tržište Rusije i Ukrajine.

¨Zasigurno oni imaju učešće 320 odsto ukupnog broja turista koji dolaze u Crnu Goru, ali moramo imati na umu da će i ova godina kao prošla biti takva da će se u njoj odluke donositi brzo i u kratkom roku. U zavisnosti od dešavanja i situacije, kao što je bilo sa kovid krizom i sad u Ukrajini, i turisti će se opredjeljivati ad-hok koju će destinaciju odabrati kao turističku.¨ navela je Lipovina Božović.

"12.592 prijava za obeštećenje majki"

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Janko Odović kazao je da je do sada stiglo 12.592 prijava za obeštećenje majki sa troje ili više djece. Tvrdi da u budžetu ima novca za naknade.

Mi smo i u toku planiranja budžeta opredijelili 25 miliona eura za tu namjernu, tako da se sada ovaj broj prijavljenih majki apsolutno uklapa u taj iznos. Ostalo je da vidimo do kraja koliko će to biti žena koje će ostvarivati pravo po osnovu ovog zakona. Ukoliko pređe osnovu od 25 miliona eura, naravno, tu je budžetska rezerva. Mi već za dva mjeseca imamo oko 13 miliona veće prihode od planiranih, tako da majke sigurno neće imati problema sa naknadama - poručio je Odović.

Izvor: Pobjeda