U zajedničkom saopštenju objavljenom rano jutros, lideri EU su "priznali evropske aspiracije i evropski izbor Ukrajine" dodajući da je zahtjev za članstvo zemlje odmah proslijeđen Evropskoj komisiji radi ocjene.

Tako su lideri EU, poslije sinoćne višečasovne debate, odustali od konkretnih obaveza u vezi sa apelom Ukrajine za brzo pristupanje bloku. Takođe se nisu složili oko dometa sankcija Rusiji.

Rat Rusije protiv Ukrajine doprinio je rastu podrške ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u EU, ali se i prije samita očekivalo da evropski lideri priguše nade Kijeva.

Evropska komisija ranije je dobila zadatak da pripremi mišljenje o spremnosti zemlje da otvori pregovore o članstvu sa EU.

Uprkos odbijanju brzog puta ka EU, evropski lideri su se obavezali da politički približe Ukrajinu Uniji.

"Očekujući to i bez odlaganja dalje ćemo ojačati naše veze i produbiti naše partnerstvo kako bi podržali Ukrajinu na evropskom putu. Ukrajina pripada evropskoj porodici", navodi se u zajedničkom saopštenju.

Domaćin skupa, francuski predsjednik Emanuel Makron koji posljednjih godina nije bio sklon proširenju Unije, govorio je o "potrebi da se u ovom trenutku pošalje snažan signal Ukrajini i Ukrajincima", ali i da se "bude na oprezu".

"Da li danas možemo da započnemo proceduru o pristupanju sa zemljom u ratu? Ne mislim tako. Da li da zatvorimo vrata i kažemo nikad? To bi bilo nepošteno. Možemo li zaboraviti balans u regionu? Moramo da budemo oprezni",  rekao je Makron novinarima uoči dvodnevnog samita koji je počeo juče.

Holandija je među zemljama koje se trenutno oštro protive davanju "prečice" Kijevu za ono što je uobičajeno dug proces.

"Ne postoji nešto kao što je brzi put", rekao je holandski premijer Mark Rute i dodao da fokus treba da bude na onome što EU može da uradi za Zelenskog "večeras, sjutra a pristupanje Ukrajine je nešto dugoročno, ako uopšte bude".

Prema diplomatama EU, Rute je prihvatio pozivanje u izjavi na "relevantne sporazume", koje su "gurale" Poljska, baltičke zemlje i Slovačka. Ti sporazumi su postavili osnovu za proceduru o članstvu.

"Niko nije ušao u EU preko noći", rekao je Andrej Plenković, premijer Hrvatske, zemlje koja je posljednja postala članica EU 2013, prenio je EURACTIV.com.

Uz razgovore o članstvu, predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel istakao je prijedlog da se obezbijedi dodatnih 500 miliona evra za pružanje vojne pomoći Ukrajini.

Lideri EU obećali su dalju podršku Kijevu, uključujući pomoć na obnovi poslije rata.

"Posvećeni smo pružanju podrške obnovi demokratske Ukrajine kada prestane ruski napad",  naveli su lideri EU.

Dodali su da je EU odlučna da još poveća pritisak na Rusiju i Belorusiju, uključujući dalje sankcije.

U zajedničkom saopštenju navodi se i da su lideri EU zatražili od Evropske komisije i mišljenje o prijavama za članstvo Moldavije i Gruzije koji su uslijedili nakon ukrajinske.