Mitrović ističe da brojne odluke donešene od strane, srećom odlazeće, 42. Vlade Crne Gore, tokom 2021. godine, išle su u pravcu stvarnja forme društva za koju ne važi bilo kakav oblik solidarnosti, posebno ne, obavezne međugeneracijske solidarnosti.

"U potpunosti je zapostavljena i činjenica da, “od društveno-ekonomskog uređenja i razvijenosti nekog društva, socijalna politika se ne samo različito shvata i definiše, već je i različita u svakoj zemlji pojedinačno”", kaže on.

Prema njegovim riječima danak lošoj namjeri ali i ozbiljnom deficitu znanja, već sada je izvjesno, plaćaju i platiće građani Crne Gore.

"90%, od ukupnog broja penzionera u Crnoj Gori, usljed drastičnih skokova cijena osnovnih životnih namirnica, koji su se mogli očekivati i da nije bilo dešavanja u Ukrajini, danas ne mogu da pokriju svoje egzistencijalne potrebe. Više od 20.000 njih, nije u mogućnosti ni da se prehrani. Index odnosa prosječne penzije i prosječne zarade bez poreza i doprinosa (decembar 2021. - januar 2022.) pao je sa 54,50 % na 43,59%, što i dugoročno ugrožava status penzionera u Crnoj Gori.

25.815 korisnika socijalne pomoći, takođe su u nikad složenijoj situaciji. Cjelokupna populacija korisnika prava na materijalno obezbjeđenje je u bezizlaznoj ekonomskoj situaciji, takođe bez bilo kakve mogućnosti i da se prehrani, ali i bez predviđenog “gašenja požara” do kraja 2022. godine. Pad indexa između ove vrste prava i prosječne zarade još je i veći.

U vremenu kada se sa 80 programa, 2000. godine, koji su bili usmjereni na poboljšanje položaja siromašnih u svijetu, za dvadeset godina došlo do broja od 180, koji su prisutni i djeluju u oko 130 zemalja sa niskim i srednjim dohotkom, sa obuhvatom 900 miliona ljudi širom svijeta, što čini ovu vrstu pomoći najvećim i najznačajnim instrumentom u borbi sa siromaštvom, mi smo u odlazećoj Vladi Crne Gore imali vizionare u oblasti socijalne politike, koji su, ionako mali broj razvijenih programa (dnevni centri za stare, gerento programa i brojni drugi) u odnosu na potreban Crnoj Gori, uspjeli da uruše. Umjesto da u nastavku reforme sisitema socijalne zaštite normiraju sve nenormirane usluge, oni su ih pod izgovorom norme, a usled deficita znanja u brojnim gradovima, potpuno ugasili", smatra Mitrović.

U namjeri da što više populizma posiju za što manje vremena, kako bi im rejting partije u osnivanju dostigao vrhunac, u kratkom roku su prema riječima Mitrovića, zlonamjerno iskoristili težak položaj jednog dijela građana Crne Gore, protiv tih istih građana.

"Nerazumnim predlozima pojedinih zakona, stvorene su pretpostavke da se korisnici pojedinih prava dugoročno zadrže u začaranom krugu siromaštva.

U potpunosti je, za više od 10.000 radno sposobnih građana Crne Gore, spriječeno uključivanje na tržište rada, a nakon toga i sam rad kao najbolji mehanizam za zaštitu elementarne egzistencije svakog čovjeka. Sve to je urađeno u godini kada je, u cilju adekvatnije borbe sa siromaštvom, na najvišem nivou EU potpisan dokument o posvećenosti u sprovođenju socijalnih prava. Odnosno u godini kada je usvojen Akcioni plan za sprovođenje Evropskog stuba socijalnih prava sa tri glavna cilja do 2030. godine, od kojih je jedan, zaposleno najmanje 78% osoba u dobi od 20 do 64 godine.

Sada je već i laicima jasno da politika 42. Vlade Crne Gore nije bila fokusirana oko opšteg cilja, podsticanja pametnog, održivog i inkluzivnog rasta kako bi se poboljšao tempo oporavka nakon, već sada brojnih kriza u posljednjih petnaest godina, već isključivo oko cilja, rejting političke partije Spajić-Milatović", zaključio je Mitrović.