"Time bismo imali značajno niže cijene hljeba na policima i doprinijeli održivosti pekarske proizvodnje", kazao je predstavnik industrijskih pekara Damir Papić.

Prema njegovim riječima, minimalna proizvođačka cijena osnovne vrste vekne hljeba sa novim cijenama brašna i drugim troškovima proizvodnje ne može biti niža od 64 centa, dok bi preporučena maloprodajna cijena bila 80 centi.

On je kazao da je od početka ove godine cijena brašna porasla za više od 25%, odnosno sa 400 eura na 520-530 eura, te da po najnovijim informacijama ona danas na domaćem tržištu iznosi 700 eura po toni sa PDV-om. Dodatni problem predstavlja i blokada izvoza roba iz Srbije.

"Mi ne možemo proizvoditi nešto skuplje, a prodavati jeftinije. Cijena hljeba se može limitirati samo uz subvencionisanje određenih troškova pekara", kazao je Papić.

Naveo je da pored cijena brašna, na njihovo poslovanje značajno utiču i visoke cijene energenata koji poskupljuju transport i logistiku.

Branko Pejović, Zrnožit, ukazao je da je cijena svinjskog i pilećeg mesa na tržištu za poslednjih sedam dana porasla za 60%. On je predložio da se za svinjsko meso izjednači ulazni i izlazni PDV na 7%, što bi stvorilo mogućnost da se cijene prerađevina u Crnoj Gori zadrže na sadašnjem nivou.

Prema njegovim riječima, prijeti nestašica pilećeg mesa zbog ptičjeg gripa koji je zahvatio Evropu, te apeluje na državu da mjerama pomogne domaćim proizvođačima.

Nebojša Veličković, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede kazao je da su prošle godine reagovali i u mjeri mogućeg našli rješenje da se subvencioniše proizvodnja cjelokupnog jata živinskog mesa sa 100%, a svinjskog sa 60%.

"Očekujemo da Crna Gora ovih dana bude izuzeta iz zabrane izvoza koju je uvela Srbija. Agrobudžet Crne Gore doprinosi sigurnosti  poljoprivrednih proizvođača.Takođe, naveo je da imamo dovoljno mehanizama za rješavanje problema na tržištu hrane i da  nema prostora ni za kakvu paniku".

Mikan Jauković, Pivara Trebjesa, izrazio je zabrinutost zbog prekida lanaca snabdijevanja sirovina koju koriste u svojoj industriji.

"Neophodno je da država obnovi robne rezerve i pokrene domaću proizvodnju, jer je kriza pokazala da smo izuzetno zavisni od uvoza", kazao je on.

Rasparava o aktuelnoj situaciji uslijedila je nakon što je sekretarka Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije Lidija Rmuš prezentovala Informaciju o poslovanju u sektoru u 2021. godini.

Ona je istakla da kod subjekata iz oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane u prethodnom dvogododišnjem periodu nije bilo zastoja u obavljanju djelatnosti, ali se ipak uticaj pandemije odrazio na rezultate njihovog poslovanja kao što su: smanjenje produktivnosti, nedostatak finansijskih sredstava, otežana likvidnost i drugo.

"Predstoje nam veliki izazovi i privrednici moraju da rade na konkurentnosti i povezivanju, a posebno je važno sinergijsko djelovanje trgovine, poljoprivrede i turizma", kazala je Rmuš, dodajući da je situacija dodatno usložnjena ratom u Ukrajini.

Prema njenim riječima, domaći proizvodi takođe moraju zauzeti značajnije mjesto u trgovačkim lancima uz vidljivije pozicioniranje, kao i u turističkoj ponudi, te da je potrebno jako povezivanja svih učesnika u prometu kroz nastavak realizacije zajedničkih projekata kao što su “Kupujmo domaće” i “Domaći ukusi”.

Predstavnici resornog Ministarstva, državni sekretar Veličković, načelnik Direkcije za stočarstvo Ranko Bogavac i Milica Vukčević prezentovali su tokom sjednice Agrobudžet za 2022. godinu, vrijedan 50,9 miliona eura. Izdvajanja iz nacionalnog budžeta čine 35,9 miliona eura što je za 33% više u odnosu na prethodnu godinu odnosno 47% više u odnosu na 2020. godinu.

Agrobudžet za 2022. godinu je razvojni i podržani su svi sektori. Sve mjere podrške opredijeljene poljoprivrednim proizvođačima uvećane su od 10% do 30% u odnosu na prethodnu godinu čime će se direktno doprinijeti unapređenju primarne proizvodnje, saopšteno je iz PKCG

Budžet je koncipiran kroz šezdesetak mjera, a uskoro se kreće sa objavom javnih poziva. Predstavnici Ministarstva su pozvali privrednike da isprate i apliciraju za pozive, te kazali da su za najveći broj mjera obezbijeđeni veći iznosi nego što su bili u prethodnom Agrobudžetu. Ovim budžetom su posebno prepoznata dva sektora ,živinarstvo i svinjarstvo, kojima će se morati  dodatno pomoći, a kroz  ovogodišnji Agrobudžet uvedene su i tri nove mjere, za inovacije, žensko preduzetništvo i plasman roba.

Iz Ministarstva su kazali da  je pripremljen program pomoći za poljoprivrednike u iznosu od 5,0 mil € i da će prvo uslijediti pomoć poljoprivrednicima u vidu vaučera u iznosu od 200 eura i to za preko 19.000 registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Poljoprivredni proizvođači će dobiti i  besplatne plastenike, dok je za svaki zasijani hektar  žitarica opredijeljena dodatna  subvencija od  250 eura, a za kasni krompir 150 eura.

"Saglasan sam sa ocjenom Ministarstva da promjene u Agrobudžetu predstavljaju vjetar u jedra brodu koji plovi u pravom smjeru", kazao je predsjednik Odbora Milutin Đuranović.

Danka Perović, generalna direktorica Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, kazala je da su u okviru IPARD II programa aktivne 3 mjere i to: Mjera 1 – Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava; Mjera 3 – Investicije u fizički kapital vezano za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda; Mjera 7 – Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja. Ona je pozvala privrednike da se prijave za četvrti poziv Mjera 1 i 3, koji su u toku. Opšta ocjena privrednika je da se za 45 dana , koliko traje javni pozov, ne može pripremiti sva potrebna dokumentacija za podnošenje prijave.

Na kraju sjednice usvojen je Plan rada Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije za 2022. godinu.