Dvojica Makronovih prethodnika, Nikola Sarkozi i Fransoa Oland, nisu uspjela da izbore drugi predsjednički mandat, ali posljednja ispitivanja javnog mnjenja nagovještavaju da bi Makron to mogao da ostvari, iako ne tako lako kao prije pet godina.

Le Pen je u oktobru prošle godine imala podršku svega 15 odsto birača, ali je u međuvremenu višemjesečnom kampanjom, u kojoj je obišla ne samo većinu gradova, nego i varošica, kao i promjenom retorike, zaostatak za Makronom smanjila na tri procenta. Posljednje ankete, objavljene prije nekoliko dana, pokazuju da bi Makron u prvom krugu mogao da dobije 26 odsto glasova, a Le Pen 23. Aktuelnom predsjedniku se u drugom krugu predviđa 53, a Le Penovoj 47 odsto glasova.

Analitičati, međutim, upozoravaju da trka nije odlučena, prije svega zbog toga što su ankete pokazale da nikada do sada nekoliko dana prije izbora nije bilo više neopredijeljenih birača, koji će odluku donijeti u posljednjem trenutku. Pored toga, ukazuje se da bi na birališta mogao da izađe rekordno mali broj birača. Na predsjedničkim izborima tradicionalno glasa oko 80 odsto upisanih u biračke spiskove, a sada se predviđa deset procenata manje.

Ukoliko bude tako, opšte je mišljenje da bi to više odgovaralo Le Penovoj, koja je radom na terenu uspjela da veliki broj birača privuče na svoju stranu.

Francuzi Makronu najviše zamjeraju što je praktično zanemario kampanju i bavio se gotovo isključivo ratom u Ukrajini, a nije išao ni na tradicionalne televizijske debate sa protivkandidatima.

Na početku rata u Ukrajini izgledalo je da je Makron zaigrao na pravu kartu, kada je brojnim razgovorima sa predsjednikom Rusije Vadimitom Putinom pokušavao da bude "spasilac Evrope", ali su potom uslijedila velika poskupljenja i birači su stekli utisak da nema osjećaja za njihove svakodnevne probleme.

Le Pen je, s druge strane, u kampanji potpuno izostavila migrantsku temu, što joj je ranije odnosilo dosta glasova, a vješto je izbjegla i izjašnjavanja o rusko-ukrajinskom sukobu. Umjesto toga, usredsredila se isključivo na probleme koji Francuze najviše pogađaju - ogromna poskupljenja energenata i gotovo svih životnih namirnica i popularnost joj iz dana u da rasla.

Da li će joj to omogućiti da predsjedničku trku u drugom krugu učini neizvjesnom ostaje da se vidi, a analitičati smatraju da će to u velikoj mjeri zavisiti od ishoda televizijskog duela sa Makronom, koji je zakazan za 20. april, četiri dana prije drugog kruga.

U predsjedničku trku ulazi 12 kandidata, a predviđa se da će treće mjesto osvojiti lider radikalne ljevice Žan Luk Melanšon sa oko 17 odsto glasova. Kandidatkinja umjerene desnice Valeri Pekres i kandidat ekstremne desnce Erik Zemur mogli bi da dobiji po devet odsto glasova.