U Centru za zaštitu i proučavanje ptica uvjeravaju da ne treba brinuti jer su ptice razvile brojne mehanizme za preživljavanje u ovakvim situacijama.

Naime, one imaju perje i paperje kao važan izolacijski sloj i da bi ono bilo funkcionalno moraju ga održavati suvim. U tu svrhu se kod ptica razvila trtična žlijezda koja izlučuje masnu tvar, a kojom one, pomoću kljuna, premazuju svoje perje. Kod vodenih ptica, među koje spadaju i rode, ova žlijezda je najbolje razvijena - ističu iz CZIPa.
Osim toga, dodaju, imaju i poseban način razmjene toplote između arterija i vena u nogama, tzv. protivstrujnu razmjenu toplote.

"Noge ptica hladnije su od ostatka tijela zbog čega je razlika između temperature okoline i nogu manja, a time je i gubitak toplote manji. Još jednu prednost predstavlja građa nogu, odnosno mala količina mišića i tkiva koji je izgrađuju, što omogućava toleranciju niskih temperatura. Ukoliko je jako hladno mogu se primjetiti ptice koje stoje na samo jednoj nozi, dok drugu podižu među perje kako bi se ugrijale i kako bi se smanjio gubitak toplote", pojašnjavaju.

I ono najvažnije, naglašavaju, tokom hladnih perioda, pticama je potrebna i kvalitetna prehrana u dovoljnim količinama kako bi imale dovoljno energije za stvaranje toplote.

"Nadamo se da naši Rodići nisu potrošili baš sve masne zalihe tokom leta do Berana ali i da su se fino popravili ovih par dana ručkajući na obalama Lima", zaključuju iz CZIPa.