U izvještaju se navodi da bi bogate države mogle pomoći najsiromašnijim da se oporave pozajmicama koje bi imale minimalne kamatne stope.

Međutim, najsiromašnije zemlje potrošile su milijarde eura na servisiranje dugova i suočile su se sa mnogo većim troškovima zaduživanja pa ne mogu ulagati u obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, životnu sredinu i smanjenje nejednakosti.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, 2019. godine je 812 miliona ljudi živjelo u ekstremnom siromaštvu, a do 2021. se taj broj zbog pandemije povećao na 889 miliona.

Izvještaj iznosi plan finansiranja za postizanje razvojnih ciljeva UN za 2030. godinu, među kojima su okončanje siromaštva, obezbjeđivanje kvalitetnog obrazovanja za sve mlade i postizanje rodne ravnopravnosti.

Zamjenica generalnog sekretara UN Amina Mohamed rekla je da plan dolazi u vrijeme sve veće ekološke i klimatske krize, dugotrajne pandemije korona virusa i globalni uticaj rata u Ukrajini.

Analiza UN-a pokazuje da je 1,7 milijardi ljudi suočeno sa povećanjem troškova hrane, energije i đubriva kao posljedica rata u Ukrajini, prenosi Beta.