To piše u Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA 2021) koju su crnogorske bezbjednosne službe nedavno uradile.

U tom dokumentu piše da su mafijaški klanovi od izrade poslednjeg takvog dokumenta 2017. godine znatno ojačale u svakom smislu, a naročito brojčano.

"Registrovano je da su članovi pojedinih organizovanih kriminalnih grupa tokom prethodnog perioda na ključnim lokacijama u gradovima u kojima djeluju, instalirali savremene sisteme video nadzora na pozicijama u gradskom jezgru, što im je omogućavalo konstantno praćenje svih dešavanja na javnim mjestima, kao i planiranje izvršenja teških krivičnih djela", navodi se u spisima.

Dodaje se da članovi organizovanih kriminalnih grupa koriste originalna biometrijska dokumenta zemalja regiona, koja su dobijena na prevaran način.

"Naime, pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, uz koruptivne aktivnosti usmjerene prema nižerangiranim službenicima državne administracije zemalja regiona, dobijaju lične podatke (preminulih lica ili lica koja su interno raseljena), koje koriste prilikom podnošenja falsifikovane dokumentacije za izdavanje biometrijskih dokumenata".

60 ubistava

Bezbjednosne službe u periodu između 2017. i 2021. godine registrovale su 60 mafijaških ubistava.

"Imajući u vidu činjenicu čvrste regionalne povezanosti između organizovanih kriminalnih grupa sa područja Crne Gore i organizovanih kriminalnih grupa sa područja zemalja regiona, prevashodno Srbije, mora se istaći da sukobi između organizovanih kriminalnih grupa nijesu ograničeni samo na teritoriju Crne Gore, već su uzročno posljedično povezani sa sukobima na teritorijama zemalja regiona, ali i pojedinih zemalja Evrope i svijeta. U sukobima navedenih organizovanih kriminalnih grupa u Crnoj Gori i zemljama regiona tokom izvještajnog perioda izvršeno je više od 60 teških krivičnih djela protiv života i tijela".

U SOCTA-i piše da su organizovane kriminalne grupe iz Crne Gore uspostavile dominantne uloge na pojedinim segmentima krijumčarskih i distributivnih ruta i u saradnji sa istim ili sličnim kriminalnim strukturama iz zemalja regiona, znatno ojačale svoje kapacitete za sprovođenje krijumčarskih operacija na transkontinentalnom nivou:

"Kako kroz jačanje saradničke baze, tako i kroz uspostavljanje dominantne uloge na pojedinim segmentima krijumčarskih i distributivnih ruta. Iako su registrovane zaplene rekordnih količina kokaina koje su se krijumčarile posredstvom Luke Bar, sve intenzivnije aktivnosti organa za sprovođenje zakona, kao i složenost samih krijumčarskih operacija, može se konstatovati da se aktivnosti krijumčarenja kokaina ne odvijaju preko teritorije Crne Gore, koja ne predstavlja ključnu ulaznu tačku za region Zapadnog Balkana".

Balkanski kartel ojačao

Pojašnjeno je i da je "Balkanski kartel" tokom perioda u kom je rađenja poslednja SOCTA znatno intenzivirao svoje aktivnosti:

"Ne samo u dijelu povećanja količine kokaina koji se krijumčari, već i u odnosu na uspostavljanje čvrstih distributivnih mreža na području više zemalja Zapadne i Centralne Evrope, gdje se i regrutuju lica sa područja Crne Gore i zemalja regiona".

U SOCTA-i je ocijenjeno i da je struktura visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa "ostala relativno čvrsta".

"Te je kao takva zasnovana na jasnom hijerarhijskom ustrojstvu, sa izraženim ulogama vođa i ključnih članova, sa više ćelija odnosno ogranaka, koji svoje sjedište imaju i van granica Crne Gore, jasnoj podjeli zadataka, specijalizaciji za sprovođenje određenih kriminalnih aktivnosti i poštovanju pravila unutrašnje discipline i strateškom opredjeljenu ka primjeni nasilja".

Nadležni su, kako piše, registrovali trend konstantnog jačanja unutrašnje strukture visokorizičnih organizovanih kriminalnih grupa:

"Kroz kontinuirano angažovanje novih članova i čvršće uvezivanje sa regionalnim i transnacionalnim kriminalnim strukturama. Dominantna kriminalna aktivnost organizovanih kriminalnih grupa sa područja Crne Gore i dalje je krijumčarenje narkotika, prvenstvo kokaina na međunarodnom nivou".

Prljavim novcem kupuju turističke komplekse

U SOCTA-i piše da kriminalci prljavi novac ulažu u kupovinu nekretnina:

"U aktivnostima koje se odnose na pranje novca, registrovano je da novac stečen kriminalnim aktivnostima ulažu u građevinske djelatnosti, kupovinu nekretnina, turističke komplekse, ugostiteljstvo, organizaciju igara na sreću, kako na području Crne Gore, tako i na području drugih zemalja. Za navedene aktivnosti često se koriste privatne firme koje postoje dugi niz godina, a koje su angažovane na prethodno navedenim poslovima".

Pranjem novca dižu cijenu nekretnina

Autori dokumenta konstatuju da pranje novca putem građevinskih djelatnosti nerealno povećava cijene nekretnina:

Tvrde da je pranje para putem građevinskih djelatnosti i poslova sa nekretninama i dalje je visokorizična oblast:

"Jer i dalje relativno lako može apsorbovati velike količine kapitala. Kontinuirani porast prometa nekretnina može ukazivati na mogućnost stvaranja nerealno povećanih cijena nekretnina usled aktivnosti kriminalnih struktura".

Abazović: SOCTA bazirana na metodologiji Europola

Nova Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA) bazirana je na metodologiji Europol-a. Taj dokument treba da posluži kao jedinstveni orjentir, prevashodno organima obavještajno bezbjednosnog sektora, ali i drugim organima državne uprave - da svoje kadrovske i materijalno tehničke resurse usmjere u cilju efikasnog planiranja i sprovođenje multidisciplinarnih i međuagencijskih aktivnosti koje će biti fokusirane na postizanje zapaženih rezultata na polju borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, uz imperativ unapređenja sveukupnog bezbjednosnog ambijenta.

To je u uvodnim riječima dokumenta napisao potpredsjednik Vlade i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju Dritan Abazović.

On objašnjava da je novu Procjenu uradio Međuresorni radni tim, sastavljen od predstavnika organa obavještajno bezbjednosnog sektora, uz podršku predstavnika tužilačke organizacije - rukovodeći se međunarodnim standardima u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, a u cilju borbe sa savremenim bezbjednosnim izazovima.

Dritan Abazović

"Polazeći od odredbi Zakona o osnovama obavještajno bezbjednosnog sektora, Biro za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, a na osnovu nacionalnih prioriteta koji će na osnovu predloga Biroa biti definisani od strane Vijeća za nacionalnu bezbjednost, fokusiraće se na unapređenje međuagencijske saradnje i kontinuirano unapređenje razmjene informacija o ključnim nacionalnim prioritetima i visokorizičnim organizovanom kriminalnim grupama, sa ciljem preduzimanja preventivnih, obavještajnih i operativno istražnih aktivnosti", napisao je Abazović.

On dodaje da se očekuje da implementacija Nacionalne strategije za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, uz adekvatno planirane i koordinirane aktivnosti od strane Vijeća za nacionalnu bezbjednost i Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, dodatno unaprijedi multidisciplinarni pristup u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala.

"Napominjem da će organi obavještajno bezbjednosnog sektora nastaviti i intenzivirati otpočete aktivnosti, ali i sa nesmanjenim intenzitetom inicirati nove mjere i radnje prevashodno sa ciljem proaktivnog djelovanja, jačanja međuinstitucionalne i međunarodne saradnje u borbi sa bezbjednosnim izazovima, što su u prethodnom periodu pokazao kao dobar i efikasan način borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, a sve sa ciljem obezbjeđivanja lične i imovinske sigurnosti svih građana".