Makron ima podršku italijanskog premijera Marija Dragija za predlog formiranja „evropske političke zajednice“, kojom bi, kako ocjenjuje Mond, bila stvorena „Evropa u dvije brzine“.

To se poklapa s izjavom bivšeg italijanskog premijera Enrika Lete da je naročito nužno otvoriti vrata približavanju Uniji Ukrajine, koja je u ratu s Rusijom, kroz stvaranje „evropske konfederacije“ u kojoj bi EU bile pridružene i zemlje Zapadnog Balkana, kao i Gruzija i Moldavija.

Makronov predlog je dobio vidan odjek u javnosti i medijima u EU, ali se ukazaje i da je njemački kancelar Olaf Šolc, posle jučerašnjeg razgovora s francuskim predsjednikom u Berlinu, ukazao da je to "veoma zanimljiva zamisao s obzirom na velike izazove" s kojima je Unija suočena.

"Ali, to ne smije spriječiti ono što smo započeli, a to su zahtjevi za članstvo u EU na kojima dugo radimo sa zemljama Zapadnog Balkana", dodao je Šolc, prenosi N1.

Francuski mediji podsjećaju da je evropsku konfederaciju još 1989. predložio tadašnji predsjednik Francuske Fransoa Miteran, ali da nije naišao na podršku, i navode da je Makron sada naglasio da je stvorena situacija u kojoj je nužno da sve evropske zemlje "pokrenu istorijsko razmišljanje o budućnosti kontinenta".

Leta, generalni sekretar italijanske Demokratske partije i predsjednik Instituta Žak Delor, navodi da priključivanje zemalja Zapadnog Balkana i Ukrajine, Gruzije i Moldove Uniji naročito može da ukloni razočaranje i nezadovoljstvo zbog sporog napretka zapadnobalkanskih partnera na putu ka članstvu u EU.

Makron je juče, tokom govora u Evropskom parlamentu, ostavio mogućnost da u "evropsku političku zajednicu" budu uključene i države koje su napustile EU ili su odustale od ulaska, Velika Britanija i Island.