Bivši šef hrvatske diplomatije ističe da prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona - o stvaranju evropske političke zajednice koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama novi prostor za saradnju pod egidom jačanja sigurnosti, opskrbe energijom, slobodnog kretanja i drugih sličnih važnih segmenata - ne smije biti zamjena za postojeću politiku proširenja EU

Picula je ocijenio da je nova crnogorska vlada naslijedila brojne poteškoće koje uporno koče pomirenje i politički, ekonomski i društveni razvoj.

"Razumljivo je da je evrointegracijski put Crne Gore na neki način stavljen na čekanje usljed burnih i destruktivnih događaja na političkoj sceni. Ne bih to nazvao totalnom blokadom, već nekom vrstom odgode koja je nastupila zbog nemogućnosti Crne Gore da se konsoliduje ponajprije u svojim unutrašnjim redovima. Pretjerana upletenost Crkve i urušavanje institucija ne mogu poslati zeleno svjetlo Evropskoj uniji o spremnosti Crne Gore da prihvati vrijednosti temeljene na jednakosti, vladavini prava i demokratiji.

U novoj vladi Crne Gore mora se stoga povećati politička predanost različitih stranaka kako bi parlamentarna demokratija zaista profunkcionisala. Potrebno je da se među svim parlamentarnim strankama i relevantnim sudionicima vodi uključiv dijalog kojem bi cilj bio izgradnja snažnog proevropskog stava i demokratske platforme koja osigurava potrebnu stabilnost i smanjuje političku polarizaciju i radikalizaciju i time ispunjava težnju velikog broja građana za uključenjem u Uniju", kazao je Picula.

Političke stranke prije svega, istakao je, moraju naučiti izražavati svoje stavove unutar institucionaliziranih demokratskih procedura i suzdržati se od svih oblika eskalacije napetosti.

U izvještaju o Crnoj Gori za 2021. naglašena je zabrinutost zbog stalnih političkih napetosti unutar izvršne i zakonodavne vlasti, nedovoljnog napretka u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, kao i ograničen napredak u području slobode medija, u borbi protiv dezinformacija, govora mržnje, uznemiravanja na internetu, politički pristrasnog izvještavanja te stranog uticaja u crnogorskim medijima, podjeća Pobjeda.

Pobjedin sagovornik kaže da uprkos tome što će ovakva formacija izvršne vlasti trajati godinu, i više je nego potrebno da Vlada postavi primjer i dokaže svojom posvećenošću rješavanju problema da je promjena moguća.

"Svakako neće biti moguće eliminisati sve probleme koji su se nagomilavali tokom dužeg perioda unutar samo jedne godine, ali je bez daljnjega došao trenutak da se odlučnije stane na kraj stagnaciji.

Naprosto se moraju aktivirati novi reformski procesi. A isto tako, kao što to biva u naprednijim demokratijama, postojanje tijela koja nadziru rad državnih institucija doprinosi pravednom i nekontaminiranom političkom poretku te bi tom analogijom i Vlada Crne Gore trebala vjerovati i angažovati nezavisne stručnjake, kao i civilno društvo i lokalne dionike kad se radi o ključnim zakonima. Jednako tako je važna razmjena iskustava u praksama drugih država na Zapadnom Balkanu te u privatnom sektoru kako bi se potencijalno zabrinjavajući događaji prepoznali u ranoj fazi i poduzele adekvatne protivmjere", rekao je.

 U izvještaju je, kazao je, izraženo značajno nezadovoljstvo činjenicom da su ključna mjesta u pregovaračkim strukturama jako dugo ostala prazna.

"I ponovo je odgođeno imenovanje ključnih pregovarača i voditelja radnih grupa umjesto da se konsolidira i nadogradi pregovaračka struktura koja bi zadržala proces pristupanja kao politički prioritet. Neće biti moguće dalje razvijati evrointegracije ako se ne budu angažovali pojedinci koji će biti odgovorni da s administrativne strane pružaju podršku zaključenju procesa pristupanja. Naravno da politička volja ostaje najvažniji pokretač promjena. Ne smije se dopustiti da se u ovom trenutku dogodi nekakva disperzija odgovornosti", naveo je Picula.

Prijedlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o stvaranju evropske političke zajednice koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama novi prostor za saradnju pod egidom jačanja sigurnosti, opskrbe energijom, slobodnog kretanja i drugih sličnih važnih segmenata ne smije, naglašava on,  biti zamjena za postojeću politiku proširenja EU.

"Možda bi takav paralelni konstrukt mogao privući zemlje bez trenutnog pregovaračkog ili kandidatskog statusa. Nije jasno radi li se tek o novom pokušaju usporavanja ili razvodnjavanja politike proširenja, budući da je ta ideja još uvijek vrlo nekonsolidovana. Meni više nalikuje na nekakav EU Komonvelt nego proces koji mora rezultirati punopravnim članstvom u bloku. I do sada je bilo dosta političkih proteza s ciljem da se takav jasan cilj nadomjesti idejama o regionalnoj saradnji kao čekaonici za članstvo. Čekaonicu, po mom mišljenju, treba ipak povremeno prazniti, a stalno i samo puniti", rekao je.