2019. i 2020. godine policija je hakovala EncroChat server u Rubeu, Francuska. Takođe je instaliran softver koji je obezbijedio da svi Encro telefoni u Evropi budu hakovani. Nekoliko mjeseci su određeni Encro telefoni tajno slali sve poruke na server pod policijskom kontrolom. Sva ta ćaskanja sada mogu da se koriste u tužbama širom Evrope.

Princip povjerenja

Državno tužilaštvo u Holandiji dalo je objašnjenje tog hakovanja, za koji se navodi da je francuska državna tajna. Dvojica istražnih sudija utvrdila su da je metoda zakonita na osnovu evropskog principa povjerenja. Slični koraci su preduzeti u Belgiji. Belgijske sudije takođe moraju da se oslone na uvjerenje da je u Francuskoj sve bilo zakonito, tako da dalje testiranje metode, neophodnog za garantovanje prava na pravično suđenje, više nije potrebno.

Sporni dokazi

Sudije u nedavnom slučaju droge u Haseltu kažu da su uzele u obzir francusku sudsku istražnu mjeru na osnovu koje je omogućen pristup komunikacijama vođenim putem Encrochata i da evropski princip povjerenja ne zahtijeva da sudija bude svjestan stranog istražnog dosijea.

Međutim, sud kaže:

(...) s druge strane, sudija mora osigurati da optuženi ima priliku da konkretno ospori dokaze pribavljene u inostranstvu (...)

Sud ima samo dokumente koje su pripremile francuske vlasti u kojima dozvoljavaju upotrebu dokaza prikupljenih u Francuskoj u belgijskom krivičnom postupku.

Sud napominje da nikakvi dokumenti o ovlašćenju francuskog suda za mjeru nisu dostavljeni, niti postoji dokument u kojem sud u Francuskoj utvrđuje zakonitost hakovanja. Stoga sud smatra da se zakonitost Encro podataka ne može dovoljno ispitati i da se stoga ne može koristiti kao dokaz.

Dobro izricanje kazne

U slučaju, Encro razgovori nisu bili neophodni za osudu osumnjičenih, bilo je dosta drugih dokaza. Petorica osumnjičenih osuđena su na kazne od četiri do osam godina zatvora.

U drugim belgijskim slučajevima, kao u Holandiji, sudije su do sada prihvatale Encro razgovore kao validan dokaz.

Policijsko hakovanje, podsjeća holadnski portal, na Ski ECC-u je izvršen prije onog na EncroChat-u.

U slučaju ćaskanja sa Ski ECC-om, postalo je poznato nekoliko aspekata o kreiranju hakovanja, koje ne znamo za Encro hak. U dokumentu koji je objavio Crimesite jasno je stavljeno do znanja da je holandska policija razvila hakerski alat za Skaj, a ne francuska. Takođe se čini da je saradnja sa Francuzima za Skaj tražena ranije nego što je Državno tužilaštvo sugerisalo. Iz tog razloga, sud u Amsterdamu je nedavno odložio presudu u čekanju francuskih dokumenata o dozvoli hakovanja i njegovoj legalnosti.