“Mi kao Vlada smo to uzeli kao obavezu da promovišemo transparentnost i prvi sam koji to podržava. Na sve zahtjeve za kontrolno saslušanje odazvao sam se, i ubuduće ću. Isto važi i za parlamentarnu istragu po bilo kojem pitanju, naravno i po pitanju dešavanja 4. i 5. septembra”,rekao je Abazović.

Govoreći o inicijativi ,,Otvoreni Blakan“, koju je u izjavama za medije podržao, Abazović je kazao da Crna Gora neće žuriti u bilo koju regionalnu inicijativu.

“Svaka regionalna inicijativa je napravljena za šest država. Nije ni za tri, ni za dvije, ni za pet i po. ,,Otvoreni Balkan“ može biti funkcionalan samo ako svih šest država regiona bude unutra”, rekao je Abazović pojašnjavajući da je prihvatio poziv sjevernomakedonskog premijera da se u svojstvu gosta pojavi na samitu te inicijative u Ohridu.

Vlada Aabzovića je u svom fokusu najavila deblokadu procesa evropskih integracija kroz, između ostalog, i dogovor o imenovanjima u sudstvu i pravosuđu. Na pitanje da li vjeruje da će konačno biti dosegnuta potrebna parlamentarna većina i da će uskoro biti kompletiran Sudski savjet, izabran VDT, ali i sastav Ustavnog suda, odgovara:

"Optimista sam po tom pitanju, ali sve zavisi od poslanika u crnogorskom parlamentu. Mislim da je Crna Gora, malo geopolitičkim kretanjima, malo i zbog situacije u kojoj se nalazi Evropa, ali i svojim zaslugama, došla u poziciju da vrlo lako može da ide ka završnim mjerilima za otvaranje ključnih poglavlja.

Ali, da bismo ispunili naš cilj, da se to desi tokom češkog predsjedavanja od 1. jula moramo donijeti te tri glavne odluke. One se odnose na izbor vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, na izbor Sudskog savjeta i na popunjavanje mjesta u Ustavnom sudu. Vjerujem da ogromna većina poslanika zna da su ova pitanja presudna za naš evropski put i iskazuju dobru volju da se ova pitanja na najboji način privedu kraju. Vjerujem da mi treba da pokažemo ono što od nas EU očekuje – da idemo ka širem društvenom konsenzusu.Da u ovom trenutku nije bitno ko je vlast, a ko opozicija, nego da ove tri odluke donesemo uz što širi konsenzus", kazao je Abazović.

Zadovoljan je brojem poslanika koji podržava Vladu ali i ostaje žal što SD nije dio priče

"Lično, kada bih mogao da biram, volio bih da taj broj bude veći od 49. To ne znači da mi ne treba da sarađujemo u narednom periodu. Socijaldemokrate su partija koja baštini evropske vrijednosti i koja razumije važnost procesa evropskih integracija za Crnu Goru i vjerujem da će oni kada dođe vrijeme dati doprinos za ova pitanja.

Logično da imamo kritike i opoziciono nastrojene političare. Mislim da nastupa vrijeme pomirenja i da ne idemo u dodatne tenzije. Ne treba zbog nekih kratkoročnih ciljeva da gubimo komunikaciju i povjerenje jedni u druge", kazao je.

Fokus Vlade je i na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije o čemu je bilo pohvala u posljednjem non pejperu EK na račun Uprave policije. Na pitanje kako ocjenjuje akcije Specijalnog državnog tužilaštva u slučajevima Vesne Medenice, ali i u slučaju navodnih veza dva policajca sa kavačkim klanom, odgovara:

"Zadovoljni smo detaljima iz non pejpera koji je objavljen u medijima. Kao Vlada nijesmo dobili završnu verziju, ali koja će, vjerujem, biti kompatibilna sa onim što je već napisano. Nakon toga ćemo dati svoje zvanične ocjene.

Crna Gora je počela da isporučuje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i to je ono što se od nje očekuje. A to je vladavina prava i njen najznačajniji dio – borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Ta dva slučaja jesu uzburkala javnost, ali tu je i još slučaj predsjednika Privrednog suda. Mislim da je jako važno da sistem tako funkcioniše i da nema nedodirljivih. To je naš ideal. To nije ,,lov na vještice“, niti ga treba tretirati na taj način. Zapravo, svi oni protiv kojih postoji dovoljan broj dokaza moraju biti procesuirani u kontekstu stvaranja veće distribucije pravde u Crnoj Gori. To je proces koji je bolan za svako društvo i mnoge države su prošle kroz slične faze.

Građani Crne Gore su željni pravde i mi tu pravdu treba da isporučimo. Pružam punu podršku institucijama sistema, novom glavnom specijalnom državnom tužiocu, njegovim saradnicima i, naravno, ukupnom državnom tužilaštvu. Takođe, oni trebaju da bržim i pravednim odlukama omoguće i Vladi da obavijesti EK da su stvari krenule u pravom smjeru. Mislim da je ovaj non pejper vrlo pozitivan i najpozitivniji od kada postoji ovakva forma izvještavanja. Ali, to ne znači da još nema posla. Jer treba donijeti odluke koje bi naredni izvještaj o napretku učinili još uspješnijim, a to su ove tri odluke u sudstvu i tužilaštvu", kazao je Abazović.

Temeljni ugovor sa SPC da ne bi bila i dalje država u državi

Govereći o potpisivanju temeljnog ugovora sa SPC Aabzović  kaže da svaki potpisani dokument od strane Vlade prolazi Vladin sekretarijat za zakonodavstvo i mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom.

"Na kraju krajeva da bi bili sigurni u to – postoji institucija koja se zove Ustavni sud. Ne bih dramatizovao pitanje oko temeljnog ugovora. Kao što smo ga potpisali i sa drugim vjerskim zajednicama, treba da to završimo i sa SPC u skladu sa zakonom i Ustavom. I to je to. Ne bih to dalje problematizovao. Ako to druga strana želi, Vlada ostaje otvorena", rekao je.

Kaže da je SPC do sada bila posebno tretirana.

"I mi sada da ne bi bila država u državi treba da imamo temeljni ugovor. Nijesam shvatio iz razgovora, naročito sa patrijarhom, da oni imaju tendenciju da budu država u državi", kazao je Abazović ističući da ne postoji mogućnost da naša kulturna baština bude vlasništvo druge države.

"Kulturna baština Crne Gore je kulturna baština naše države. Isto tako ne možemo da kažemo da ono što je imovina crkve bude imovina opštine ili države. Sve vjerske zajednice trebaju da imaju isti status u skladu sa zakonom", rekao je.

 Sjedište Srpske pravoslavne crkve je u Beogradu, a dvije od četiri eparhije prelaze granice teritorije Crne Gore. Da li ćete, upravo zbog toga, ugovor predati na ratifikaciju u Skupštini, pitanje je Pobjede na koje premijer odgovara:

"Nemam nikakav problem sa tim, ali zaista mislim da ovakvim tretiranjem temeljnog ugovora od SPC pravimo državu u državi. Ako za sve ostale vjerske zajednice ne treba ratifikacija, a za SPC treba, onda mi pokazujemo da možda i ne vjerujemo u pravni sistem. Tretman treba da bude bez bilo kakve dramatizacije i isti prema svim vjerskim zajednicama. Tu stavljam tačku".

Da li Vlada planira i da ravnopravno tretira i ostale vjerske zajednice kao što je, recimo, CPC?

"Apsolutno će Vlada ravnopravno tretirati i CPC. Sve vjerske zajednice moraju da imaju jednak tretman pred zakonom. Pravo koje tražite za sebe, dajte i za druge. CPC će imati isti tretman kao i ostale vjerske zajednice. To je pošteno i fer", rekao je.