"Kao potpisnica međunarodnih konvencija, između ostalog i Istanbulske, Crna Gora obavezala se na formiranje sistema podrške žrtvama rodno zasnovanog nasilja. Ipak, zbog osude okoline i izostanka podrške u institucijama, silovanje kao najteži oblik seksualnog nasilja nad ženama često ostaje neprijavljeno, ili kao i kod ovog slučaja izriču se blage i neprimjerene kazne- ovdje bez obzira na težinu učinjenog djela umjesto pritvora lice je pušteno da se brani sa slobode", podsjetila je ona.

Silovanje ili pokušaj samog djela ostavlja, istakla je,  ozbiljne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje žrtve, a u procesu oporavka od izuzetne važnosti su sistem podrške i povjerenje, ovdje odmah  na početku samog procesa zbog neadekvatne sistemske reakcije poručujemo, napominje,  žrtvi ovog gnusnog čina da na takav oblik pomoći i zaštite sistema ne može da računa. 

"To je sramno i nedopustivo. To je porazno za državu i odgovorne pojedince u njoj. Napad na jednu ženu je napad na sve nas, zato pozivamo nadležne da se u hitnom postupku preispita odluka tužioca da dozvoli počiniocu ovih djela da se brani sa slobode.  Ovaj slučaj nas upozorava da je rodno zasnovanog nasilja sve više, a zbog neadekvatne reakcije institucija imamo duplu viktimizaciju-žrtve se u startu osuđuju, propituje se njihova prošlost i ponašanje, sve je pod lupom i traga se za razlozima zašto se to baš njima desilo- pri tome stavljajući teret dokazivanja žrtvi", saopštila je funkcionerka SDa.

Stigmatizacija žrtava rodno zasnovanog nasilja je, ističe, veoma izražena i obeshrabruje žene da prijave nasilje jer znaju da neće dobiti adekvatnu pomoć i podršku. 

"Zbog odsustva odgovarajuće reakcije, žrtve silovanja često imaju osjećaj nemoći, nesigurnosti, straha i bespomoćnosti, ali i krivice jer po već opisanoj društvenoj matrici propituju svoje ponašanje koje je predhodilo nasilju. Ovdje imamo i prijavu i dokaze, ali u startu neadekvatnu reakciju. Pozivamo nadležne da preispitaju slučaj, a u narednom periodu da usmjerimo sve raspoložive kapacitete na unapređenje rada tužilaštava i sudova u pravcu pooštravanja kaznene politike, ali i usmjeravanja pažnje na zaštitu žrtve kroz omogućavanje adekvatne podrške i pomoći u pripremnom postupku i prilikom svjedočenja.Usmjeravanje aktivnosti na zaštitu žrtve treba da budu prepoznate kao prioritet u daljem zalaganju za adekvatan odgovor na krivična djela seksualnog nasilja", zaključuje Raščanin-Radičević.