Podsjeća da određeni period nije postojala komunikacija između izvršne i zakonodavne vlasti, zbog čega su građani trpjeli.

“Da bi ministarstva i sve ostale jedinice mogle da troše sredstva iz budžeta, morao se usvojiti budžet koji je, kako mu i samo ime kaže – tehnički, jer ne mijenja ništa suštinski u dijelu prihoda i rashoda. S druge strane, daje zakonski osnov za trošenje sredstava u budućem periodu”, dodaje Mulešković, ocjenjujući da je to trebalo uraditi zajedno sa rebalansom budžeta koji se pominje.

“Bez dobro planiranog budžeta ne možemo računati na stabilne javne finansije i prihode”, ističe on i dodaje da prethodni budžet nije dobro planiran ili nije u saglasnosti sa planiranim aktivnostima nove Vlade.

Kada je riječ o javnom dugu, Mulešković smatra da će doći do novog zaduženja.

“Nećemo imati dovoljno sredstava da finansiramo sve obaveze koje su projektovane do kraja godine. Rebalans budžeta neposredno pred ljetnju turističku sezonu nam govori da je taj budžet od samog početka bio nategnut u dijelu javnih prihoda”, navodi Mulešković.

Predlaže da se, ukoliko se već planira zaduženje, to uradi što prije, jer se očekuje rast kamatnih stopa.

“Ukoliko nam je potrebno zaduženje bolje je da se zadužimo pod povoljnijim uslovima i samo za stvari koje su nam neophodne da bismo ovu i narednu godinu doveli do kraja”, pojašnjava Mulešković.

Najneizvjesnija situacija

Povećanje zarada zaposlenih u javnom sektoru je, pojašnjava, dovelo do uvećanja troškova države.

“Nismo imali nešto što bi trebalo – to su tri scenarija: optimistični, realistični i pesimistični scenario i akcije kako država treba da reaguje na sve te scenarije”, kaže Mulešković, ocjenjujući da smo sada u nametnutom scenariju gdje moramo da se snalazimo.

Preporučuje donosiocima odluka da pametno analiziraju trenutnu situaciju i planiraju prihode i rashode.

“Ne pamtim da je svijet bio u tolikom riziku i neizvjesnosti kao ove godine. Rat u Ukrajini je doveo do pada kompletne evropske ekonomije i ne očekuje se da će se to stanje popraviti u skorije vrijeme”, ocjenjuje Mulešković i dodaje da smo ušli u fazu dugog trajanja rata, što će izazvati ogromne ekonomske efekte.

Novi talas uvećanja cijena

Međutim, dodaje, u Crnoj Gori su cijene počele da rastu mnogo prije toga i očekujemo talas problema u narednom periodu.

“Izvršna vlast mora odrediti prioritete Crne Gore i vidjeti gdje ona može da napreduje. Umjesto ulaganja u dijelu zapošljavanja u javnoj upravi treba raditi na razvoju ekonomije, industrije, IT sektora”, smatra Mulešković, dodajući da je kriza najbolje vrijeme za određene poteze i da, koliko god da je teška, otvara nove mogućnosti i prilike.

“Crna Gora može da bude atraktivna za digitalne nomade koji predstavljaju sjajnu promociju države kao dobre ekonomske destinacije gdje investitori mogu da dođu, a mi još uvijek nijesmo usvojili regulativu koja se odnosi na njih”, navodi Mulešković.

U komunikaciji sa stranim direktnim investitorima, kaže, Vlada posebno mora da vodi računa i treba se posmatrati unutrašnje tržište i na koji način se može pomoći privrednicima.

“Treba obezbijediti lokalnim samoupravama da imaju sopstvene prihode kako bi funkcionisale na najbolji način. Moramo da prekinemo praksu slabe komunikacije između lokalnih samouprava i donosilaca odluka i razmišljati isključivo o ekonomskim temama”, ističe Mulešković, navodeći da se nada da ćemo ekonomiju staviti na prvo mjesto.

Standard građana oslabio u skladu sa uvećanjem cijena

Govoreći o rastu cijena, Mulešković kaže da je u aprilu došlo do rasta cijena od 11 odsto.

“Moj subjektivni utisak je da je došlo do mnogo većeg rasta cijena. Cijena hrane i bezalkoholnih pića porasla je za oko 20 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je cijena povrća povećana za 30 odsto. To znači da je životni standard građana oslabio za toliko”, pojašnjava sagovornik Gradske RTV.

“Pandemija je ostavila veliki trag na ekonomiju – mnogo preduzeća i fabrika je zatvoreno i samim tim je došlo do rasta cijena”, podsjeća on.

Tvrdi da teško može da dođe do nestašice osnovnih životnih namirnica, ali može do rasta cijena.

“Turistička sezona u velikoj mjeri zavisiće od rasta cijena”, smatra Mulešković, ističući da moramo imati scenario za dobru i lošu sezonu.

“Moramo Crnu Goru vratiti na mapu elitnog turizma, jer ona to zaslužuje. Crna Gora ima nevjerovatne ljepote i ukoliko bismo je poredili – ona je mnogo ispred nekih velikih evropskih turistički prepoznatih destinacija. Moraju se otvarati nova tržišta”, naglašava Mulešković.

Ovo je period, zaključuje, kad moramo da imamo jasno definisane poteze i brzo da reagujemo.

Izvor: Gradski.me