Novoodobreni krediti su u prva četiri mjeseca ove godine iznosili 455 miliona eura, što je 17 odsto više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. Novoodobreni krediti u prva četiri mjeseca ove godine bili su 43,1 odsto veći u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci CBCG.
U CBCG kažu da takav rast novoodobrenih kredita u ovom periodu godine nije posebno neuobičajen jer je, kako kažu, u pitanju ciklična komponenta tražnje.
“Iako je stopa rasta visoka, ovaj podatak, za sada, ne predstavlja signal za prekomjerni porast rizika. Stopa rasta je, između ostalog, rezultat i niže osnove iz 2021. godine i pojačane potrebe za kreditiranjem u predsezoni”, poručuju iz CBCG.
Navode i da taj kreditni rast treba sagledati i kroz širi kontekst, prije svega kroz stope rasta stanja kredita tj. ukupne neotplaćene glavnice kredita u sistemu.
“Kreditni rast jeste ubrzao, ali je godišnja stopa rasta kredita na kraju aprila iznosila 7,7%, dok, ako se posmatraju krediti dati rezidentnim licima (dakle uz isključivanje nerezidentnih lica), godišnja stopa rasta je iznosila 4,6%. U pitanju su umjerene stope rasta, ali one nijesu takve da upućuju na prekomjerni kreditni rast. Ocjena CBCG, kroz prizmu analiza za potrebe odluke o kontracikličnom baferu kapitala i analitičkim objašnjenjima, jeste da nemamo situaciju opšteg prekomjernog kreditnog rasta. U prilog tome govori i standardizovani indikator za kreditnu aktivnost (jaz krediti prema BDP), ali i cjelina svih indikatora kojima CBCG prati kretanje cikličnih sistemskih rizika”, poručuju iz CBCG.
Najviše za obrtna sredstva i gotovinske kredite
U novoodobrenim kreditima za četiri mjeseca ove godine najviše je onih odobrenih za likvidnost za obrtna sredstva od 129.696.000 eura, slijede gotovinski nenamjenski krediti od 113.281.000 eura.
Struktura novoodborenih kredita od januara do aprila 2022. godine:
Likvidnost za obrtna sredstva |
129.696 |
Realizacija investicionih programa |
41.219 |
Izgradnja građevinskih objekata i adaptacija |
4.807 |
Refinansiranje obaveza prema drugim bankama |
61.670 |
Kupovina akcija |
5.500 |
Kupovina zemljišta |
295 |
Nabavka osnovnih sredstava |
31.131 |
Priprema turističke sezone |
906 |
Za ino plaćanja |
909 |
Za otplatu ino kredita |
0 |
Gotovinski (nenamjenski) |
113.281 |
Kupovina robe široke potrošnje |
6.759 |
Kupovina automobila |
1.007 |
Kupovina stanova i adaptacije |
38.698 |
Za poljoprivredu |
2 |
Za obrazovanje |
229 |
Nenamjenski hipotekarni |
3.292 |
Ostalo |
15.958 |
Ukupno |
455.359 |
Na pitanje da li je rast odobrenih kredita posljedica programa “Evropa sad”, iz CBCG poručuju da taj program pogoduje odobravanju kredita, odnosno utiče na snaženje kreditne sposobnosti klijenata, i posljedično na povećanje tražnje.
“Ovi faktori utiču i na odluke banke da plasiraju dodatni iznos kredita klijentima. Međutim, treba imati u vidu i raspoloživost dohotka s obzirom na značajan porast međunarodnih/uvoznih cijena koji se u međuvremenu desio, a koji nije povezan sa fiskalnim programom „Evropa sad“. U tom pravcu može se tvrditi da, iako su prosječne nominalne zarade veće, veći su i troškovi života, što će imati uticaja i na ponudu, i na tražnju za kreditima”, kažu u CBCG.
Navode i da je prognoza kreditne aktivnosti, u dužem roku, veoma kompleksna, naročito ako se uzme u obzir neizvjesnost trenutnog poslovnog ambijenta.
“Gledano kroz rezultate ankete banaka, koju je Centralna banka sprovela u prvom kvartalu, banke očekuju pooštravanje standarda za veći dio kredita. Kako je istaknuto u odgovorima ankete, povećanje geopolitičke neizvjesnosti, inflacija i blagi rast nekvalitetnih kredita pooštravaju standarde njihove kreditne politike, dok konkurencija i oporavak privrede utiče u suprotnom pravcu. Centralna banka očekuje nastavak adekvatne i umjerene podrške realnom sektoru i stanovništvu od bankarskog sektora, s obzirom na dobar profil i likvidnost banaka”, poručuju iz vrhovne monetarne institucije.
Iz CBCG poručuju i da su ponuda i potražnja kredita i faktori koji na njih utiču kompleksni i često međusobno djeluju.
“Prema anketi o kreditnim uslovima, banke očekuju nastavak slabljenja kreditnih uslova, pa između ostalog i kamatnih stopa. Povećana neizvjesnost poslovnog ambijenta može dovesti do blagog povećanja. Centralna banka ne očekuje rast kamatnih stopa u narednom periodu, osim u slučaju da dođe do promjene politike kamatnih stopa Evropske centralne banke odnosno povećanja, koja može uticati na nivo varijabilnih kamatnih stopa u crnogorskom sistemu. Takođe, materijalizacija rizika od negativnog uticaja iz postojeće neizvjesnosti poslovnog ambijenta na realni rast u Crnoj Gori, može uticati na smanjenje sklonosti ka novom kreditiranju i rastu kamatnih stopa”, zaključuju u CBCG.
Neznatan rast nekvalitetnih kredita
Kada je riječ o nekvalitetnim kreditima, u CBCG kažu da evidentiraju neznatan rast, koji su i očekival.
“Po isteku gotovo svih privremenih mjera koje su bile usmjerene na smanjenje uticaja pandemije koronavirusa, rast od 0,7 p.p. sa 5,47 na 6,21%, za sada je umjeren. Intenzitet ovog rasta, takođe ima stabilan uticaj na rizik”, navode u CBCG.
Prikaz kredita po kategorijama A, B, C, D i E, u hiljadama eura, stanje na kraju aprila.
|
31.12.2018. |
31.12.2019. |
31.12.2020. |
30.4.2021. |
31.12.2021. |
31.3.2022. |
30.4.2022. |
Krediti koji kasne sa otplatom od 31 do 90 dana (u 000 eura) |
46.817 |
40.302 |
66.114 |
89.220 |
80.632 |
95.451 |
79.733 |
Krediti koji kasne sa otplatom od 91 do 270 dana (u 000 eura) |
42.731 |
11.992 |
21.699 |
22.709 |
23.198 |
45.545 |
38.570 |
Krediti koji kasne sa otplatom od 271 do 365 dana (u 000 eura) |
4.481 |
4.055 |
4.712 |
5.388 |
6.598 |
5.313 |
7.265 |
Krediti koji kasne sa otplatom preko dana (u 000 eura) |
88.833 |
59.574 |
51.776 |
53.161 |
53.934 |
54.373 |
60.530 |
Ukupno |
182.862 |
115.923 |
144.301 |
170.478 |
164.362 |
200.682 |
186.098 |
Nekvalitetni krediti (C, D i E)/Ukupni krediti, % |
6,72 |
4,72 |
5,47 |
5,52 |
6,17 |
6,50 |
6,21 |
RTCG
Komentari