Komentarišući izjavu premijera Albanije Edija Rame nakon sastanka sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, Zirojević kaže da je Rama samo potvrdio ono što SD od formiranja Vlade govori – da je njena agenda dominantno zasnovana na Otvorenom Balkanu, ugovoru sa Crkvom Srbije i popisu stanovništva, a ne na onim temama koje su od značaja za građane – ekonomske i socijalne teme. 

„Odbili smo da sa Abazovićem pregovaramo o tome koliko izdaje Crne Gore je dosta“, ističe Zirojević, navodeći da se ta propaganda pojačala i vodi ka tome da se Crna Gora uvede u Otvoreni Balkan.

Otvoreni Balkan – ljepše upakovana forma „srpskog sveta“

Govoreći o tome što nije dobro kod Otvorenog Balkana, Zirojević kaže da postoje dva segmenta argumenata koji idu u prilog toj tvrdnji – politički i ekonomski.

„Politički su svima jasni i odnose se na ono što je politika susjedne Srbije. Za nas Otvoreni Balkan predstavlja ljepše upakovanu formu ‘srpskog sveta’, odnosno dominacije Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića nad susjednim državama“, ocjenjuje Zirojević.

Ta opasnost, ističe, ne prijeti samo Crnoj Gori nego i BiH.

„Predsjednica Kosova Vjosa Osmani iznijela je jasan stav da je ta država protiv inicijative. Mislim da bi i Albanija i Sjeverna Makedonija sa velikim podozrenjem trebale da gledaju na tu inicijativu. Drugi dio argumenata je ekonomske prirode i odnosi se na integraciju Crne Gore u EU.“

Politički argumenti protiv Otvorenog Balkana su svima jasni i odnose se na ono što je politika susjedne Srbije. Za nas Otvoreni Balkan predstavlja ljepše upakovanu formu ‘srpskog sveta’, odnosno dominacije Srbije i njenog predsjednika Aleksandra Vučića nad susjednim državama, ocjenjuje Zirojević.

"Crna Gora je i dalje lider u regionu kada je riječ o evropskim integracijama, iako nas je prethodna vlada, čiji je Abazović bio potpredsjednik, ne samo usporila nego i unazadila. Jasno je da je ova Vlada ispostava Vlade Aleksandra Vučića. Traži se da sve reforme koje smo sproveli vratimo unazad da bismo se prilagodili Srbiji, da u ekonomskom smislu ne štitimo naše proizvođače i privredu. Ukoliko bi Crna Gora ušla u Otvoreni Balkan, proizvođači iz drugih država „pojeli“ bi naše proizvođače“, ocjenjuje Zirojević.

Ne vidi, kaže, nikakvu prednost, ni u političkom ni u ekonomskom smislu, dok opasnost i te kako postoji.

Ne vjeruje u spremnost Vlade da razriješi dešavanja sa Cetinja koja su se odigrala 4. i 5. septembra.

Upitan o inicijativi SD vezano za postupanje, pored ostalih, MUP-a i ANB-a prilikom ustoličenja mitropolita Joanikija 4. i 5. septembra na Cetinju, Zirojević odgovara da javnost nije upoznata sa svim detaljima i da ih je upravo to navelo da pokrenu parlamentarnu istragu.

Zirojević je zahvalio kolegama iz DPS, SDP, LP i BS koji su potpisima omogućili da ova inicijativa bude puštena u proceduru.

„Goloruki građani su zasipani ogromnom količinom suzavaca, šok-bombi i gumenih metaka. Imali smo situaciju da je privatna firma tadašnjeg predsjednika Opštine Budva razlupala vozila koja su bila parkirana na kolovozu, od kojih neka još uvijek nijesu u voznom stanju. U javnosti je isplivao i snimak jednog od komandanata Protivterorističke jedinice koji okupljene građane naziva bagrom i tvrdi da je na vezi sa kriminalnim grupama iz raznih gradova i da su spremni da započnu građanske sukobe. Imali smo i situaciju u kojoj policijski službenik kaže ‘bolje je da krenemo mi na građane nego oni na nas'”, podsjeća Zirojević.

On tvrdi da Abazović manipuliše ovim događajima i pokušava da ih skloni sa strane, nastojeći da se prema njima ponaša kao prema nečemu što nije važno. 

„Veoma je važno, jer je 4. i 5. septembra došlo do izdaje nacionalnih interesa Crne Gore i apsolutno su prekoračena ovlašćenja. I dalje ne znamo ko je rukovodio tom akcijom“, naglašava Zirojević.

Uskoro formiranje anketnog odbora

Ne vjeruje, kaže, u spremnost Vlade da ovo izvede na čistac, zbog toga što je većina 43. Vlade formirana od onih partija koje su bile dio 42, navodeći da oni nemaju nikakav interes da razjasne šta se dešavalo na Cetinju.

„Formiranje anketnog odbora vezano za događaje na Cetinju u proceduri je i na rukovodstvu Skupštine je da pokrene proceduru formiranja tog odbora, koji će se sastojati od 12 članova – šest iz partija parlamentarne većine, i isto toliko iz opozicije.

Prema tom našem prijedlogu, predsjednik bi trebao da bude iz SD, potpredsjednik DPS i biraće se po pet članova iz reda vlasti i opozicije. Nakon toga se usvaja odluka o formiranju. Od nadležnih organa će se prikupljati sve potrebne informacije.

Postoji rok od tri mjeseca, za koliko odbor mora da završi rad, uz mogućnost da produži svoj rad 15 dana. Kompletan izvještaj će biti predstavljen javnosti“, navodi Zirojević.

Temeljni ugovor da bude predmet javne rasprave

Upitan očekuje li skoro potpisivanje Temeljnog ugovora, Zirojević odgovara da je to izvjesno.

„Nema ništa sporno u potpisivanju ugovora sa vjerskim zajednicama, ali je sporno to što se taj ugovor i dalje drži u strogoj tajnosti, iako se priča o najtransparentnijoj vladi do sada. Imajući u vidu da je Abazović poslušnik Vučića i izvršitelj njegovih naredbi, imamo ozbiljnu sumnju da je taj ugovor štetan po Crnu Goru i da potencijalno nije u skladu sa Ustavom i zakonima“, navodi Zirojević.

Prethodna Vlada nam je formirana u Manastiru Ostrog, posredstvom visokih velikodostojnika Crkve Srbije, a prva posjeta ‘evropskog premijera’ nije bila ni Briselu, Parizu ili Berlinu, već patrijarhu Crkve Srbije u Manastiru Ostrog. Predstavnici parlamentarne većine i državne vlasti po političko mišljenje idu ili u Manastir Ostrog ili u Beograd i to je maligan uticaj, ističe Zirojević.

Poziva Abazovića i parlamentarnu većinu da objave ugovor i da on bude predmet javne rasprave.

Govoreći o sekularnom karakteru Crne Gore, Zirojević kaže da SPC ima dominantnu ulogu i jak uticaj na Crnu Goru.

„Prethodna Vlada nam je formirana u Manastiru Ostrog, posredstvom visokih velikodostojnika Crkve Srbije, a prva posjeta ‘evropskog premijera’ nije bila ni Briselu, Parizu ili Berlinu, već patrijarhu Crkve Srbije u Manastiru Ostrog. Predstavnici parlamentarne većine i državne vlasti po političko mišljenje idu ili u Manastir Ostrog ili u Beograd i to je maligan uticaj“, ističe Zirojević.

Crkva treba da se bavi vjerskim pitanjima, naglašava, bez uticaja na državu.

„Mora postojati jasna granica, koju smo 30. avgusta 2020. izgubili. Imali smo premijera (Zdravka Krivokapića) koji je više boravio u vjerskim objektima nego u Vladi, a sada imamo Abazovića, koji je malo vještiji od Krivokapića, ali je pod istim, ako ne i većim uticajem te crkve“, smatra Zirojević.

Tek ćemo osjetiti posljedice djelovanja tzv. eksperata prethodne vlade

Komentarišući činjenicu da nedostaje novca u sistemu zdravstva, Zirojević kaže da je riječ o zamki programa „Evropa sad“, jer, kako navodi, ne možete ukinuti sve doprinose za zdravstvo koje poslodavci plaćaju zaposlenima.

„Vrlo je jednostavno – ono što ste ukinuli, neko mora da nadoknadi, a u ovom slučaju je to država. Nevjerovatno mi je da se ministar zdravlja pita kako je nastao dug od 20 miliona u proteklih godinu i po, a on je bio direktor Fonda zdravstva. Nevjerovatno mi je da kaže da će morati da se utvrdi čijim je činjenjem došlo do toga, a on je rukovodio Fondom“, pojašnjava Zirojević.

Tek ćemo, kaže, osjetiti posljedice djelovanja tzv. eksperata prethodne vlade.

„Crna Gora će morati dodatno da se zaduži da bi opstala, i to će biti po mnogo nepovoljnijim uslovima nego što je bilo ono tajno ali organizovano zaduženje treći dan nakon što je Vlada počela sa radom. To su posljedice rada Zdravka Krivokapića i njegovih ministara, ali i potpredsjednika, koji nam sad obećava kule i gradove. Abazović ima veću odgovornost, pored toga što je bio potpredsjednik prethodne vlade, i zbog toga što dolazi iz makar formalno građanske partije“, ističe Zirojević.

Vrlo je jednostavno – ono što ste ukinuli, neko mora da nadoknadi, a u ovom slučaju je to država. Nevjerovatno mi je da se ministar zdravlja pita kako je nastao dug od 20 miliona u proteklih godinu i po, a on je bio direktor Fonda zdravstva. Nevjerovatno mi je da kaže da će morati da se utvrdi čijim je činjenjem došlo do toga, a on je rukovodio Fondom -pojašnjava Zirojević.

Gradski.me

Građani žive lošije nego prije programa „Evropa sad“

Kada je riječ o skoku cijena goriva, namirnica i standarda građana u takvoj situaciji, Zirojević kaže da su zarade porasle, dok građani uopšte ne žive bolje.

„Građani žive možda čak i gore nego što su živjeli prije projekta ‘Evropa sad’. Usvojen je Zakon o akcizama, koji je predložio SD, i značajno je smanjena cijena goriva, ali je i dalje viša nego što je bila prije godinu dana. Amandmanski smo djelovali i kada je riječ o životnim namirnicama, i nadamo se da će Vlada djelovati u skladu sa onim što je usvojeno“, poručuje Zirojević.

Govoreći o prikupljanju potpisa za inicijativu SD-a za povećanje naknada za korisnike Programa stručnog osposobljavanja, kao i prijedlogu da ta naknada bude 450 eura, Zirojević napominje da država nema sluha za mlade i obrazovane ljude.

„Djelovali smo u tom smislu da makar ne budu u lošijem položaju od drugih. Dobro je prihvaćena inicijativa, biće proširena i na druge gradove. Imamo preko 2000 potpisa za samo par dana“, kaže Zirojević.