On je za EURACTIV istakao i da Ukrajinu ne interesuje status potencijalnog kandidata, osvrćući se pri tome na Bosnu i Hercegovinu i takođe je odbacio sve druge alternativne modele procesa proširenja EU.
"Ne tražimo članstvo, tražimo prvi korak“, rekao je Žovkva nakon iznenadne posjete predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen Kijevu u subotu, 11. juna.
On je rekao da EU nije tražila nikakve dodatne informacije od ukrajinske vlade i da se nada da je to znak da će Komisija biti "zadovoljna onim što je urađeno i pruženim informacijama" (u upitniku).
"Optimisti smo kada je riječ o odluci Evropske komisije, ali razumijemo da će značajna biti debata u Evropskom savjetu", rekao je Žovkva.
Mišljenje Evropske komisije o kandidatskom statusu Ukrajine očekuje se 17. juna, tako da liderima EU ostaje nedelju dana da razmotre taj dokument prije ključnog samita EU 23-24. juna.
"Ne kažemo da je 100 odsto urađeno u vladavini prava ili nekim drugim oblastima i spremni smo da radimo na tome", rekao je Žovkva, dodajući da je značajan dio posla urađen izradom i ispunjavanjem Sporazuma o pristupanju.
Ukrajinski zvaničnik je rekao da je Ukrajina svjesna šta treba da radi, ali da je to teško u vrijeme rata i dodao da se nada da će i institucije EU i članice to priznati.
"Ali, ako govorimo o statusu kandidata, da li postignuća treba da budu 100 odsto? Definitivno ne. Nijedna država nije imala 100 odsto prije nego što je postala kandidat", rekao je Žovkva.
Žovkva je odbacio sve alternativne modele u procesu proširenja EU, uključujuči nejasan predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona, po kome bi Ukrajina i druge zemlje ušle u široki okvir drugog reda bez dobijanja punopravnog članstva.
"Nema statusa 'potencijalnog' kandidata - ne zaslužujemo scenario BiH", istakao je.
BiH je potencijalni kandidat za članstvo u EU od 2003. Od tada je ostvaren veoma mali napredak i manjak izvjesnosti (članstva u EU) dijelom je krivac za rastuću fragmentaciju u zemlji.
"Nema potencijalnog kandidata, nema kandidata za kandidata, nema polukandidata, samo kandidat", istakao je savjetnik ukrajinskog predsjednika.
Posljednjih nedelja, visoko pozicionirani ukrajinski zvaničnici obilazili su evropske glavne gradove i tražili status kandidata za EU za zemlju u ratu.
Neke članice, među kojima i Danska, Švedska, Holandija i Portugalija, i dalje su skeptične oko davanja statusa kandidata Ukrajini dok je većina, uključujući mnoge istočnoevropske članice i Italiju, za to.
Na pitanje da li očekuje da zemlje koje oklijevaju promijene stav, Žovkva je rekao da mnogi koji su bili rezervisani na bilateralnim sastancima čekaju mišljenje Komisije.
Ukrajinskog zvaničnika pitali su i da li očekuje da ruski predsjednik Vladimir Putin u slučaju pozitivne odluke Komisije povuče "hrabriji vojni potez", na šta je on rekao da se ne treba plašiti šta će ili neće uraditi Rusija nakon odluke Brisela.
Prema njegovim riječima, članice EU ne treba toga da se plaše, "jer je cijela Evropa njegova (Putinova) meta".
"Ne treba da razmišljamo kakva će biti reakcija Rusije. Treba da razmišljamo o reakciji Ukrajinaca, što je važnije. Kakva će biti reakcija ukrajinskih vojnika koji se bore u rovovima, građana?", dodao je Žovkva.
Ukrajinski zvaničnik je rekao i da će, ako Ukrajina ne dobije pozitivan odgovor u junu, to biti neuspjeh cijele EU.
"Tako bi pokazali da niste spremni za presudne odluke, preslabi i to će biti znak za Rusiju", rekao je Žovkva.
Komentari