Ovaj štrajk bi mogao da bude početak daljih akcija u industriji, ali i cjelokupnoj privredi u narednim mjesecima.

Štrajk je započeo rano ujutru, a očekuje se da će u njemu učestvovati više od 40.000 radnika koji bi, kako je najavljeno, trebalo da štrajkuju u utorak, četvrtak i subotu, što će dovesti do zastoja željezničke mreže.

Zbog štrajka je zatvorena i londonska podzemna željeznica.

Premijer Boris Džonson, koji je pod pritiskom da učini što više kako bi pomogao građanima u suočavanju sa najtežom ekonomskom krizom posljednjih decenija, rekao je da će industrijska akcija dodatno usporiti oporavak preduzeća od krize uzrokovane pandemijom.

Sindikati su najavili da bi štrajkovi željezničara mogli da označe početak "leta nezadovoljstva", kojem će se pridružiti i nastavnici, medicinari, komunalni radnici, pa čak i advokati koji se uključuju u industrijske akcije. Sve to događa se u svijetlu velikih poskupljenja hrane i goriva, koja guraju inflaciju prema stopi od deset odsto.

"Naša kampanja će trajati koliko god to bude potrebno", rekao je glavni sekretar sindikata radnika u železničkom, pomorskom i transportnom saobraćaju RMT Mik Linč u ponedeljak novinarima, kako prenosi Rojters.

Premijer Džonson pak proziva sindikate da štete ljudima za koje su tvrdili da im pomažu.

"Time što nastavljaju ovaj štrajk, željezničari teraju putnike, ljude koji se voze na posao, koji podržavaju poslove željezničkih radnika, a utiču i na kompanije i društvene zajednice širom zemlje", rekao će Džonson, saopštio je njegov kabinet.

Hiljade ljudi je učestvovalo u protestu koji se održao u subotu u centru Londona u organizaciji sindikata.

Štrajkovi se održavaju u vrijeme dok se putnici na britanskim aerodromima suočavaju sa haosom zbog kašnjenja i otkazivanja letova u posljednjem trenutku, usled nedostatka osoblja, a mnogi Britanci moraju mjesecima da čekaju na nove pasoše zbog kašnjenja u obradi.

Iako je britanska privreda u početku pokazivala snažan oporavak od pandemijske krize, kombinacija nedostatka radne snage, poremećaja u lancima snabdijevanja, inflacije i trgovinskih problema nakon Bregzita dovela je do rizika od recesije.

Vlada poručuje da daje dodatnu podršku milionima najsiromašnijih domaćinstava, ali navodi kako bi povećanje plata iznad stope inflacije uzdrmalo privredu.