Kako bi se plan sproveo u djelo, iz MKI pojašnjavaju da je u toku organizovanje stručnog tima koji će procijeniti koliko bi iznosili troškovi rekonstrukcije.

U Ministarstvu napominju da se Crna Gora, kao članica Energetske zajednice, obavezala odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice iz oktobra 2012. godine da će najkasnije 1. januara 2023. godine primijeniti Direktivu Vijeća Evropske unije kojom se uređuje pitanje održavanja minimalnih rezervi sirove nafte i naftnih derivata i uspostava neophodnih postupaka za rješavanje poremećaja snabdijevanja naftom i/ili naftnim derivatima.

“Način formiranja i upravljanja strateškim rezervama naftnih derivata biće definisan u skladu sa Zakonom o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju, u skladu sa Direktivom 2009/119/EZ od 14. septembra 2009. o obavezi država članica da održavaju minimalne rezerve sirove nafte i/ili naftnih derivate, čije donošenje je trenutno u toku. Planirano je da zakon bude pripremljen u III kvartalu tekuće godine”, navode u MKI.

Novim Nacrtom Zakona predviđeno je da se primijeni industrijski model obezbjeđenja i čuvanja potrebnih rezervi naftnih derivata od strane naftnih kompanija koje svojim uvozom prevazilaze propisani prag (threshold). Samo jedna od naftnih kompanija, sa tržišnim udjelom od oko 80 odsto, ima mogućnost skladištenja dijela predviđene količine obaveznih rezervi naftnih derivata na teritoriji Crne Gore, u svojim raspoloživim rezervoarima.

Takođe, predviđeno je da se naftnim kompanijama, koje imaju obavezu skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata, a ne posjeduju kapacitete za skladištenje, omogući da svoju obavezu ispune čuvanjem propisanih količina izvan Crne Gore, pri čemu minimalno 1/3 propisanih rezervi mora postojati u fizičkom obliku, dok 2/3 svoje obaveze mogu predvidjeti tiket modelom.

Tiket u ovom slučaju predstavlja obaveznu rezervu u nematerijalnom obliku, odnosno ugovor o pravu ali ne i obavezu na kupovinu naftnih derivata po unaprijed utvrđenim kriterijumima.