Drakić je na sastanku premiijera i ministara sa privrednicima, koji je u toku kazala da komora kao krovna poslovna asocijacija, kao i do sada, nastoji da to partnerstvo njeguje, smatrajući da samo otvoreni dijalog i razmjena mišljenja sa kreatorima politika mogu doprinijeti opštem dobru.

"Pred nama su brojni izazovi na koje ćemo adekvatnije odgovoriti sinergetskim promišljanjem i djelovanjem. Period 2020-2021. godine protekao je u kompleksnoj borbi da se u uslovima globalne zdravstvene i ekonomske krize sačuva ekonomska supstanca crnogorske privrede. Kriza je na iskušenje stavila stabilnost mnogih kompanija, a kod nekih dovela u pitanje i opstanak. Ponovila bih i ovom prilikom da su naši privrednici u tim uslovima pokazali visok stepen društvene odgovornosti, nastojeći da sačuvajući radna mjesta svojih zaposlenih. U najnovijoj tržišnoj nestabilnosti, privreda je na sebe preuzela teret obezbjeđivanja nesmetanog snabdijevanja tržišta, prije svega osnovnim životnim namirnicama", kazala je Drakić.

Period koji je pred nama, kazala je, tražiće mnogo snažnije, solidarnije i efektivnije strateške ekonomske odgovore od onih koji bi bili dovoljni u redovnim okolnostima, na što smo vjerujem spremni.

"Činjenica je da su sva pomenuta dešavanja potvrdila neadekvatnu strukturu domaće privrede. Njena diverzifikacija je neminovnost, ali moramo znati da se radi o procesu koji zahtijeva jasne i izdašne podsticajne politike i mjere, kojima se moramo posvetiti na svim nivoima. Takođe, visoka uvozna zavisnost naše nacionalne ekonomije mora biti smanjena, kako bi bila otpornija na sve eksterne udare. Jedino to bi moglo da vodi i povećanju zaposlenosti, posebno u nedovoljno razvijenim krajevima", istakla je Drakić.

Nepredvidivost sa kojom smo suočeni, pojašnjava ona, zahtijevaće oprezniji pristup i model projektovanja biznisa ne samo za ovu i narednu godinu, već i za duži period. Na ovo nas, kako kaže, opominje visoka stopa inflacije, značajan rast cijena energenata, nesigurnost snabdijevanja određenim robama iz uvoza.

Ukazala je na prioritete koji treba da se nađu u fokusu dijaloga i saradnje privrede i donosilaca odluka:

"Neophodno je permanentno praćenje zakonske regulative koja utiče na uslove poslovanja, a čiji je dijapazon veoma širok; što brže uspostavljanje Kreditno-garantnog fonda; sveobuhvatni pristup u privlačenju stranih i domaćih investicija, a što u prvom redu podrazumijeva predvidljivost poslovnog ambijenta; pronalaženje sistemskog pristupa za podršku malim i srednjim preduzećima kao okosnici realne ekonomije; ulaganje u digitalnu transformaciju privrede koju treba da prati digitalizacija uprave, te ulaganje u zelenu i cirkularnu ekonomiju kao investicije u kvalitetnu budućnost cjelokupnog društva".

Komora se, dodala je,  prepoznajući digitalnu transformaciju i važnost cirkularne i zelene ekonomije kao nužnost za ostvarenje napretka, posvetila ovim pitanjima i započela niz aktivnosti u tom pravcu.

Istakla je da okretanje ka trendovima koji su postali zajednički imenitelj svih nacioanlnih ekonomija ne treba da nas udalji od ranije već identifikovanog i dugo prisutnog problema sive ekonomije, što je zasigurno jedan od najistaknutijih društvenih i ekonomskih izazova.

Određene predloge koji mogu doprinijeti njenom suzbijanju Komora je dala i na sjednici Savjeta za konkurentnost.

"Naš zajednički imperativ je stvoriti siguran ambijent koji će podstaći privrednike da ulažu u nove investicije i u otvaranje novih radnih mjesta. A upravo to, više nego bilo šta drugo, pomaže državi u postizanju stabilnosti javnih finansija, i vraća budžetu ono što je kroz olakšice ustupio privredi.

Riječju – ako budemo posvećeni dugoročnim i održivim ekonomskim politikama – to znači da ćemo u segmentu ekonomije, tržišta i konkurentnosti biti na pravom kursu na koji smo se obavezali i kroz opredjeljenje da budemo dio Evropske unije i jedinstvenog tržišta", rekla je Drakić.

PKCG apostrofira nužnost poboljšanja određenih zakonskih rješenja vezanih za nekoliko sistemskih propisa. Naglasila je da privrednici ne traže posebne ustupke, pogotovu ne one koji bi bili na uštrb zaposlenih ili na štetu budžeta, već očekuju pronalaženje mjere kompromisa u zakonskim i drugim rješenjima – koja će biti adekvatna za sve činioce.

"Pored Zakona o radu, Zakona o privrednim društvima, jedan od ključnih propisa od značaja za funkcionisanje privrede je Zakon o javnim nabavkama. Vjerujem da će kroz diskusiju biti otvoreno ovo pitanje, ali ću podsjetiti da je Privredna komora u više navrata ukazivala na nužnost njegove izmjene. Dodaću ovdje i našu, aktivnost prema Skupštini i poslanicima u namjeri da se izmijeni Zakon o porezu na nepokretnosti, i smanje nameti za privredu, koji su često neopravdani i veliki. Ova inicijativa  nije naišlo na podršku, te pozivamo i vas da intenziviramo dijalog na ovu temu.

Dodala bih da su izazovi u primjeni Zakona o javnim nabavkama postali kompleksniji usled poskupljenja energenata, građevinskog materijala i niza drugih roba, što usložnjava poslovanje i okončanje ugovorenih poslova, posebno onih sa lokalnim upravama i državom, pa ohrabruje iskazivanje spremnosti od strane Vlade da uvaži preporuke Komore na ovu temu", rekla je Drakić.

Istakla je da su još neke inicijative koje su potekle iz ovog doma – prihvaćene,  skoro ukidanje akcize na plastiku, i ukidanje PDV-a na hljeb.

"Sve navedeno potvrđuje već rečeno da su Privredna komora i Vlada prave adrese za davanje jedinstvenog odgovora na tržišne, privredne pa samim tim i šire društvene neujednačenosti. Od našeg zajedničkog djelovanja na polju ekonomskih politika, zavisi otpornost ne samo privrede već i cijelog društva na negativne uticaje bilo koje vrste i za to nosimo odgovornost.Stoga bi moja poruka ovim povodom bila da naše sinergijsko djelovanje treba da pokaže da Crna Gora ima privredu sa potencijalom za razvoj, adekvatan ljudski kapital da taj razvoj ostvari, kao i sposobne institucije", istakla je.