Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, na birou rada je preko 46.000 nezaposlenih, dok, s druge strane, fali sezonskih radnika.

"Unija poslodavaca Crne Gore nema podatke o broju radnika koji nedostaje u toku trajanja sezone, niti je upoznata da institucije sistema vrše procjene ove vrste. Na osnovu redovne komunikacije sa kompanijama članicama, možemo reći da ovaj broj nije zanemarljiv. Problem nedostatka adekvatne radne snage najizraženiji je u sektorima trgovine, ugostiteljstva i poljoprivrede, pri čemu su najtraženija zanimanja III i IV nivoa kvalifikacija poput: konobara, kuvara, servira, prodavaca, higijeničara i drugih srodnih i pomoćnih zanimanja", upozorava Mitrović.

Uzroci ovakve situacije su, kako kaže, višestruki: obrazovna politika, politika zapošljavanja, demografska kretanja (migracije stanovništva), ali i sistem vrijednosti crnogorskih građana.

"Sistem obrazovanja još nedovoljno brzo i neadekvatno odgovara na potrebe tržišta rada, pogotovo privrede gdje se promjene, po pravilu, dešavaju brzo. Izuzetak je dualni sistem obrazovanja koji, iako uveden prije nekoliko godina, daje skromne ali odgovarajuće rezultate. Poslodavci stoga i pribjegavaju uvozu radne snage, pa se dešava svojevrsna kontradiktornost – i pored znatnog broja nezaposlenih na evidenciji ZZZCG, u Crnoj Gori se svake godine izda preko 20.000 radnih dozvola za strance. S druge strane, priliv radne snage sa tradicionalnih tržišta (poput Sjeverne Makedonije i Srbije) sada je smanjen, usled migracije stanovništva u Grčku, Hrvatsku i određene zapadnoevropske zemlje sa kvalitetnijim ponudama. Na kraju, nije zanemarljiv ni stav mladih ljudi u Crnoj Gori koji svoju karijeru ne žele da grade u gore pomenutim sektorima i na radnim mjestima koja ove privredne grane najviše traže", upozorio je Mitrović.

Komentarišući nedostatak radne snage tokom sezone, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović kaže da je, nažalost, problem u cijeloj Evropi. I Đurović navodi da nemaju podatke koliko fali sezonske radne snage u Crnoj Gori.

"Gledao bih problem u dva pravca. Ima dosta naših građana koji ne iskazuju volju da rade. Mobilnost radne snage je kod nas problematična, pa je problem ako živite u jednom gradu, ali vi nećete da idete u drugi grad da radite. Zatim struktura radne snage. Moramo da reformišemo obrazovanje i produkujemo više kadra koji je potreban za naš turizam, ugostiteljski radnici, kuvari... S druge strane, ako završite neke uobičajene škole na birou ostajete godinama. Treba razmisliti o tome. Evidentno je i da u zemeljama regiona imamo sve više radne snage iz Indije i Pakistana. U Srbiji kompanija Delta agrar ima velika obradiva polja gdje imate 500 radnika iz Indije. Radna snaga migrira i gdje je bolje i gdje su veće plate", kazao je u izjavi za "Dan" Đurović.

Potrebne mjere da bi se došlo do kvalitetne radne snage

Mitrović smatra da su potrebni afirmacija dualnog sistema obrazovanja, povećanje broja obrazovnih profila ali i promocija ovog modela obrazovanja među učenicima i poslodavcima.

"Jedna od mjera za veće uključenje poslodavca mogu biti i subvencije ili poreske olakšice po kojima je ovaj vid obrazovanja prepoznat u drugim zemljama. Raditi na povećanju kvaliteta obrazovnog procesa u cjelini kako bi na tržište rada izlazio „spreman“ kadar. Ovdje je, za privredu veoma važno, ojačati koncept praktične nastave. Revidirati aktivne mjere tržišta rada koje sprovodi ZZZCG u smislu: većeg obuhvata nezaposlenih lica i poslodavaca, kvalitetnijih programa obuke koji će na adekvatniji način odgovoriti na potrebe poslodavaca, izrada novih zakonskih rješenja poput, recimo, zakona o studentskim poslovima itd., ali i generalno – intenzivnija komunikacija Zavoda sa poslodavcima! Izmijeniti Zakon o radu i prilagoditi ga promjenama na tržištu", preporučio je, između ostalog, Mitrović.