Ipak, kako je kazao Abazović odgovarajući na pitanje poslanika DPSa Danijela Živkovića, to ne abolira aktuelni menadžment pojedinih državnih preduzeća koji su od uspješnih i jakih kompanija napravili partijske filijale.

"Novi menadžment imaće zadatak da preispita poslovanje prethodnog rukovodstva i uspostavi sistem odgovornosti i profesionalizma. Informisan sam da neke od institucija već preduzimaju određene aktivnosti na otkrivanju zloupotreba u doskorašnjem funkcionisanju. Sve neregularnosti iz prethodnog perioda, bilo onog prije 2020. godine, pa do dana danas, pozivam da se otkriju i objelodane, a Tužilaštvo da u svakom slučaju postupa profesionalno i nepristrasno", rekao je predsjednik Vlade.

Poručuje da Crna Gora mora prekinuti sa lošom praksom i stati u odbranu državnih preduzeća od partijske halapljivosti koju sve češće imamo priliku vidjeti.

"Državna preduzeća predstavljaju javno dobro i mnoga od njih su lokomotive razvoja Crne Gore, moramo pokazati da imamo znanje i vještine da kao država njima dobro upravljamo u cilju sveukupnog progresa", istakao je Abazović.

Poslanika SDa Borisa Mugošu zanimalo je zbog čega, u izuzetno kompleksnoj ekonomskoj a prije svega socijalnoj situaciji uzrokovanoj drastičnim rastom troškova života, u navedenom dvomjesečnom periodu ključni prioriteti Vlade nisu bili usmjereni u pravcu zaštite socijalno ugroženih kategorija građanki i građana, već dominiraju teme koje dodatno političku scenu čine nestabilnijom, još više polarizuju i zbunjuju crnogorsku javnost, oko kojih ne postoji adekvatan stepen saglasnosti donosioca odluka i koje svakako ne doprinose poboljšanju ozbiljno ugroženog životnog standarda značajnog broja građanki i građana Crne Gore?

Abazović je istakao da su prioriteti aktuelne 43. Vlade Crne Gore usmjereni isključivo u pravcu poboljšanja kvaliteta života svih građana/ki Crne Gore, kao i rješavanju brojnih naslijeđenih i novonastalih socio-ekonomskih, političkih i društvenih problema.

"Mišljenja sam da zatvaranjem svakog problema koji dijeli crnogorsko društvo i političku scenu, ujedno smanjujemo vještački indukovane procjepe koji su decenijama eksploatisani u cilju homogenizovanja određenih polova političke scene i zadovoljavanju partikularnih interesa. U tom smislu, socio-ekonomska pitanja su oduvijek bila na vrhu ljestvice prioriteta ove Vlade, ali ćemo se složiti da ona nažalost rijetko ili gotovo nikada ne izazivaju toliko emotivne reakcije političkih aktera, niti žustre polemike, koliko zaslužuju. Onog trenutka kada te životne teme budu činile dominantnu diskusiju na političkoj sceni, znaćemo da je i naša Crna Gora konačno iskoračila naprijed i dobila daleko zreliju i odgovorniju političku elitu", kazao je Abazović.

Podsjetio je da su dva ključna stuba 43. Vlade Crne Gore jesu vladavina prava i ekonomski razvoj.

"Zadatak ove generacije političkih struktura jeste da radimo na kompromisu oko opštih društvenih interesa, u korist, a ne na štetu naših građana/ki. Moja politička volja je neupitna", dodao je.

Iznio je određene mjere Vlade Crne Gore koje su usmjerene u pravcu zaštite socijalno ugroženih kategorija građana/ki.

"U oblasti socijalne i dječje zaštite sprovode se aktivnosti koje su posebno usmjerene na zaštitu ugroženih grupa: nesposobnih za rad i materijalno neobezbjeđenih, djece, lica sa invaliditetom, starijih lica, žena žrtava nasilja i drugih lica kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajući oblik socijalne zaštite. U tom smislu Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisana osnovna materijalna davanja i usluge socijalne i dječje zaštite. Prava iz ove oblasti korisnici mogu ostvariti preko 13 centara za socijalni rad. Za isplatu materijalnih davanja u 2021. g. izdvojeno je 79.917.965,93 EUR (bez jednokratnih novčanih pomoći), dok su u 2022. g. opredijeljena znatno veća sredstva u iznosu od 137.705.000,00 EUR. U cilju unapređenje položaja djece u 2021. g. uveden je dodatak za djecu za djecu od 0 do 6 godina, a od 1. oktobra t.g ovu mjeru će moći da ostvare sva djeca do 18 godina života. Za ovu namjenu, Zakonom o budžetu su obezbijeđena sredstva u ukupnom iznosu od 27.400.000,00 EUR", kazao je Abazović.

Vlada Crne Gore preko resornog Ministarstva rada i socijalnog staranja u potpunosti, napomenuo je Abazović, spovodi i Zakon o obeštećenju bivših korisnica nadoknada za žene sa troje i više djece, čime je broj korisnika prava na materijalna davanja povećan sa 60.000 na preko 100.000.

Za ove namjene su planirana sredstva u ukupnom iznosu od 29.500.000,00 EUR za ovu godinu - podsjetio je.

Osim navedenih materijalnih davanja u sistemu socijalne i dječje zaštite uspostavljene su, kako je naveo, sljedeće usluge, i to: usluga dnevnog boravka za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju; usluga dnevnog boravka za odrasla i stara lica sa invaliditetom; usluga dnevnog boravka za djecu sa problemima u ponašanju; usluga smještaja u ustanovu; usluga savjetovanja; usluga terapija; usluga SOS telefon; usluga smještaja u prihvatilištiu – skloništu; usluga pomoć u kući za odrasla i stara lica sa invaliditetom, kao i za djecu sametnjama i teškoćama u razvoju; usluga personalna asistenicija; usluga svratište za odraslo i staro lice koje je beskućnik; usluga stanovanje uz podršku se obezbjeđuje mladom licu koje je bilo dijete bez roditeljskog stranja do 23 godine života u Podgorici, Danilovgradu i Bijelom Polju.

Resorno Ministarstvo putem javnih poziva za pružanje usluga u iznosu od 139.998,06 EUR finansira usluge: SOS telefon za djecu i mlade koji su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije ili kod kojih postoji opasnost da će postati žrtve, SOS telefon za odrasla i stara lica koji su žrtve zlostavljanja, zanemarivanja, nasilja u porodici i eksploatacije ili kod kojih postoji opasnost da će postati žrtve i smještaja u prihvatilištu – skloništu djeteta, odraslog i starog lica koje je žrtva trgovine ljudima. Iz budžeta se redovno izdvajaju sredstva za finansiranje usluge smještaja korisnicma u javnim ustanovama i ti u: Dom starih “Grabovac” Risan, Dom straih Bijelo Polje, Dom starih Pljevlja, Zavod “Komanski most”, Dječji dom “Mladost” Bijela i Centar “Ljubović”.

Takođe, u ovoj godini je planirano da počnu sa radom i domovi starih u Nikšiću i Podgorici. Usluga dnevnog boravka za odrasla i stara lica sa invaliditetom finansirana je kroz projekat “Nastavak reforme sistema socijalne i dječje zaštite” koji je Ministarstvo sprovodilo uz tehničku podršku UNDP-a i kroz koji je bilo obezbijeđeno funkcionisanje 13 dnevnih boravaka, i to u: Nikšiću (3), Danilovgradu (2), Mojkovcu (1), Plavu (1), Cetinju (1), Rožajama (1), Bijelom Polju (1), Petnjici (1), Pljevljima (1), Kolašin (1). Na godišnjem nivou finansiranje ove usluge podršku za život u zajednici iznosilo je oko 190.000,00 eura. Od 1. januara 2022. g. dnevni boravci za odrasla i stara lica su prestali sa radom, a Vlada će kroz Ministarstvo nastojati, budući da nema licenciranih pružalaca usluge, da u saradnji sa UNDP-jem u što kraćem roku, ponovo uspostavi ovu uslugu - navodi se u odgovoru Abazovića.

 U cilju adekvatnije zaštite lica sa invaliditetom, kazao je, realizuje se projekat “Reforma nacionalnog sistema utvrđivanja invaliditeta” čija je vrijednost oko 1 mil EUR.

"Projekat ima za cilj uspostavljanje jedinstvenog tijela za utvrđivanje invaliditeta (Zavod) i jedinstvenih nacionalnih kriterijuma (po socijalnom modelu) za utvrđivanje invaliditeta. Od sistema utvrđivanja invaliditeta direktno zavisi korišćenje raznih prava za oko 50.000 građana i njihovih porodica. Ova lica će uspostavljanjem novog sistema pravednije i lakše ostvarivati prava, a istovremeno ovo je i način za obračun s mogućim zloupotrebama socijalnih i drugih davanja i usluga. Reformom treba da se suspenduje oko 30 postojećih komisija i uspostavi jedinstveno tijelo (Zavod) koje bi vještačilo po novoj, jedinstvenoj, nacionalnoj metodologiji za sve resore (socijalna zaštita, zapošljavanje, penzijsko invalidska i boračka zaštita i prosvjeta)",pojasnio je.

Unaprjeđenje socijalne i dječje zaštite u odnosu na prava iz socijalne i dječje zaštite, kao i način rada u centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne i dječje zaštite, kako bi se na najbolji način zaštitila prava osoba koja imaju potrebu za odgovarajućim oblikom socijalne i dječje zaštite je, poručio je premijer, prioritet budućih aktivnosti.

"U tom smislu, planirana je izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kroz koji će se unaprijediti materijalna davanja i usluge u oblasti socijane i dječije zaštite; preispitati uslovi za ostvarivanje materijalnih davanja kako bi se proširio obuhvat korisnika; u skladu sa materijalnim mogućnostima države nastojaćemo da povećamo iznose materijalnih davanja i sprovodićemo i druge mjere i programe u cilju unapređenja materijalnog položaja najranjivijih grupa stanovništva", kazao je.

U oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja intezivno se, istakao je, radi na poboljšanju položaja penzionera.

"Od 1. maja tekuće godine izvršeno je redovno usklađivanje penzija i drugih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja za 8,15 odsto, tako da najniža penzija trenutno iznosi 162,45 EUR, dok je iznos posječne penzije 328,44 EUR. Prosječna penzija u Crnoj Gori veća je nego prosječne penzije u drugim državama u regionu, izuzev Slovenije i Hrvatske koje su članice Evropske unije. Od 1. septembra, u skladu sa izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, najniža penzija će se, uz redovno usklađivanje, povećati za dodatnih 36 odsto, pa će ista iznositi između 220 i 230 EUR. Nastaviće sa sa preduzimanjem aktivnosti koje će se odnositi na poboljšanje materijalnog položaja penzionera, odnosno subvencioniraće se nabavka prehrambenih namjernica, jednokratne novčani pomoći najugroženijim penzionerima kao i boravak u odmaralištima u Žabljaku i Ulcinju. Dakle, prioritet će i u budućem periodu biti redovnost u isplati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja kao i održavanje likvidnosti Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja", kazao je Abazović tokom Premijerskog sata.

Poslanica koalicije Crno na bijelo Suada Zoronjić pitala je Abazovića šta planira da učini da državne institucije rade transparentno i budu servis građana i da li najavljeni zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene krimilanom djelatnošću može vratiti poljuljano povjerenje u institucije i državu.

Abazović je kazao da taj zakon kasni jer se čekalo šest mjeseci na komentar Evropske komisija koja je imala neke primjedbe.

"On mora da bude funkcionalan, ali ne pokazuje rezultate. Najveće je pitanje ko će da vrši nadzor. Poreski organi ili tužilaštvo. Mi bi voljeli da to radi tužilaštvo ali bi im to značajno povećalo obim posla. Želimo potpuno jasna i čista posla kako je neko sticao imovinu",rekao je Abazović.

Crnoj Gori treba i aerodrom na sjeveru države

Šef poslaničkog kluba DF – Pokret za promjene Branko Radulović pita premijera da li uviđa da se mora urgentnim finansijskim i drugim mjerama značajno unaprijediti socijalni i ukupni status građana i preduprijediti brojni izazovi.

"Nadam se da neće biti velike ekonomske kataklizme, ali treba da djelujemo brže i ne treba da se plašimo. Ovu ekonomiju drži taj iracionalni strah, od otvaranja, ulaženja u velike projekte... mi možemo kao i sve druge zemlje svijeta. Intencija je da vratimo Luku Bar u stoprocentrno državno vlasništvo. Nakon toga da se nađe svjetski operater koji će je totalno promijeniti. Jer ko bi ušao u to, uticao bi na investitore da se završi autoput i Crna Gora poveže sa Srbijom, jer ga ne interesuje tržište od 600.000 ljudi. Spremni smo da uđemo u razgovore jer je trenutni investitor izrazio spremnost da izađe iz posla", rekao je Abazović uz konstataciju da državnu imovinu treba uvećavati.

Istakao je i da Crnoj Gori treba i aerodrom na sjeveru države, a potencijalno i u Ulcinju.

"Treba nam bolja situacija u vodenom transportu. Zašto bi postojala linija samo u Lepetanima? Treba da radimo i na produženju turističke sezone, a toga nema bez kvalitetnih hotela i prodaje proizvoda za čartere. Imamo Žabljak, imamo Šavnik, imamo Rožaje koje je potpuno neiskorišćeno, Gusinje koje ima definitivno najbolje. Za Grebaje ne znaju ni građani Crne Gore, to je unikat", naveo je premijer i kazao da bi trebalo uvesti i e-vize kako bi procedure smanjile.

Predstavnik Kluba poslanika Socijaldemokratska partija - Liberalna partija (LP), Andrija Popović pitao je zašto Vlada preduzima nelegalne, protivustavne poteze, beznačajne za javni interes, u teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji.

"Sve to radite u tradicionalnom roku od 100 dana datom Vladi koji treba da odgovori LP i ostalim konstituentima nove parlamentarne vecine. Jesmo li pogriješili dajući Vam podršku prije 60 dana, slijedi li naše preispitivanje iste", upitao je Popović.Konstatovao je da pitanja ugovora sa SPC, Otvoreni Balkan dijele crnogorsko društvo.Pitao je Abazovića namjerava li njegova vlada zaustaviti progon građana koji su protestovali na Cetinju i Belvederu u septembru prošle godine.

Premijer je rekao da se trudi da ne nameće teme koje je pominjao Popović.

"Ne mislim da su te teme od presudnog značaja niti mislim da se radi bilo što protivustavno. Naravno, moći će da prođe provjeru vas poslanika koji dajtete i uskraćujete podršku Vladi, ali i drugih insititucija države Crne Gore. Temeljni ugovor će imati 19 članova i za Vladu je interesantno samo ono što je u njemu, ništa van toga. Isto kao što sam rekao jutros, sve vjerske zajednice imaju identičan tretman. Ako to ne bude, uzeću na sebe tu obavezu da se ta nepravda ispravi",  rekao je Abazović.

Kad je riječ o Otvorenom Balkanu, Abazović je rekao da je prvi interes Crne Gore članstvo u EU i da se naprvi ubrzanje na tom putu, donošenjem odluka.

" Pozdravljam formiranje radne grupe, neka se iznesu svi argumenti, napravi cost-benefit analiza i to je to. Ako većina misli da to (Otvoreni Balkan) nije produktivno, nije smak svijeta",rekao je premijer.

On je kazao da ne radi u Sudu za prekršaje Cetinje i da nije davao ovlašćenja da radi bilo šta.

"Žao mi je, ali ne mogu namećati što će da radi Uprava policije ili sud za prekršaje. Podržavam formiranje anketnog odbora, neka dođu svi predstavnici institucija i neka se donesu zaključci koje će Skupština verifikovati. Ja mislim da nema političkog progona, iako, ako me pitate, nisam zadovoljan radom sudova i ima prostora da se stvari unaprijede. Ali ne bih stvarao zlu krv, smatrajući da su se institutcije okomile na određeni dio građana", rekao je Abazović.

Poslanika Amer Smailović iz Bošnjačke stranke zanimalo je šta Vlada planira da uradi kako bi se smanjio negativan uticaj ekonomske krize koja utiče na standard građana i da li ima  viziju kako da smanji uvoznu zavisnost i stimulišete domaću proizvodnju? 

Ekonomija Crne Gore, prepoznata po sektoru usluga, najprije u turizmu, pod uticajem krize pokazala je, jasan je Abazović, ranjivost, što nužno zahtijeva diverzifikaciju izvora ekonomskog rasta kako bi se smanjio uticaj spoljnih faktora.

Vlada, prema njegovim riječima, kontinuirano prati privredna kretanja, osluškujući potrebe privrede i kreirajući razvojne politike u funkciji unapređenja poslovnog ambijenta.

"Njihovo sprovođenje treba da doprinese stvaranju konkurentnog poslovnog okruženja, uz jasno definisane konkretne mjere i efektivne programe podrške, usmjerene na dalji razvoj i unapređenje sektora mikro, malih i srednjih preduzeća. Takođe, jedna od razvojnih šansi za oporavak crnogorske privrede ogleda se i u revitalizaciji sektora prerađivačke industrije kroz kreiranje proizvoda i usluga sa većom dodatom vrijednošću, uvođenje novih tehnologija i inovacija, saradnju privatnog sektora i naučno-istraživačkih institucija, poboljšanje saradnje između sektora privrede, ali i postepenu transformaciju preduzeća ka resursno efikasnijoj proizvodnji, što sveukupno treba da vodi supstituciji uvoza i povećanju izvoza", rekao je Abazović.

U okviru mjera za podršku privredi Vlada kroz Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma sprovodi Program za unapređenje konkurentnosti privrede za 2022. godinu gdje je mikro, malim i srednjim preduzećima dostupna podrška sa opredijeljenim budžetom od 4 mil EUR.

Program ima za cilj podsticanje investicija, digitalne transformacije biznisa, prelaska sa linearnog na cirkularni model ekonomije, uvođenje međunarodnih standarda poslovanja, jačanje internacionalizacije, kao i podršku početnicima u biznisu. Implementacija Programa za unapređenje konkurentnosti privrede za 2022. godinu, predstavlja čvrstu bazu za ubrzan proces diverzifikacije ekonomije i podrške sektoru mikro, malih, srednjih preduzeća i preduzetnika u onim segmentima privredne aktivnosti koja zahtjeva snažan set finansijskih i nefinansijskih podsticajnih mjera, kako bi se tržištu ponudili proizvodi i usluge dovoljno konkurentni da stvore dodatnu vrijednost i podstaknu pokretanje izvozne komponente biznisa. U prilog podršci industrijskom razvoju u primjeni je Program podrške razvoju prerađivačke industrije, koji pruža podršku za investicije u opremu neophodnu za unapređenje ili proširenje postojećih kapaciteta uz uvođenje novih proizvoda i proizvodnih procesa. Program je namijenjen privrednim subjektima koji posluju u domenu prerađivačke industrije i podrazumijeva bespovratnu podršku za pokriće dijela troškova za nabavku proizvodne nove ili polovne opreme. Program se realizuje u saradnji sa IRFCG i poslovnim bankama uz ukupan budžet u iznosu od 1 mil EUR - pojasnio je Abazović.

Dodao je da se na planu unapređenja preduzetništva i zanatstva kao svojevrsne preduzetničke profesije i pokretačke snage razvoja tog segmenta privrede, realizuje se Program za razvoj i promociju zanatstva.

Vodeći se prioritetima ekonomskog razvoja Crne Gore, od velikog značaja je, kako je dodao, i kvalitetno sprovođenje Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan i korišćenje svih dostupnih IPA fondova.

"Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan, ukupne vrijednosti 9 milijardi EUR, optimistično najavljuje mogućnosti za finansiranje investicionih prioriteta u oblastima transporta, energetike, zelene i digitalne tranzicije. Plan se oslanja na regionalnu ekonomsku integraciju koja će pomoći da se ubrza približavanje EU i premosti razvojni jaz između Zapadnog Balkana i EU. U narednom periodu Vlada će nastaviti da, kroz aktivno korišćenje pretpristupnih fondova, radi na podsticanju opšteg nivoa konkurentnosti, produktivnosti i modernizacije privrede u skladu sa principima cirkularne ekonomije, kao i pružanju finansijske podrške privredi kroz planirane grant šeme za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima, s akcentom na podršku proizvodnji i inovacijama, kao i implementaciji Strategije pametne specijalizacije 2019-2024 (S3) u skladu sa evropskom razvojnom agendom", kazao je između ostalog Abazović.