Abazović je u intervjuu RTS-u kazao da je zadovoljan posjetom Srbiji koju je ocijenio kao reset i korak unapred nakon kontinuiteta "nategnutih odnosa" i konstatovao da je položaj Srba u Crnoj Gori sada mnogo bolji a u Vladi je dosta ministara koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Najbolja vijest posle dvodnevne posjete Srbiji, tokom koje je razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerkom Anom Brnabić i patrijarhom Porfirijem, je to što su konstatovali da Crna Gora i Srbija ulaze u novu eru odnosa koji treba da budu mnogo bolji nego što su bili ranije, smatra predsjednik crnogorske vlade.

Ukazao je da je postignut napredak u vezi blokiranog platnog prometa jer počinje procedura za rješavanje platnog prometa između dvije države i istakao da su obezbijedili nesmetan izvoz hrane iz Srbije prema Crnoj Gori, čime će biti umanjena potencijalna kriza.

"U ekonomskom smislu imamo napredak oko nekih konkretnih projekata. Važno je da poslanici Skupštine Crne Gore neće više biti zadržavani na granici i taj režim će početi da dejstvuje od sjutra", kaže Abazović navodeći da iz Srbije donosi "mnogo lijepih i pozitivnih vijesti, ali da su ostala i neka pitanja koja ovom posjetom nisu mogla biti riješena, ali koja su na stolu i koja će, ako bude ovakve energije, sigurno biti riješena u narednom periodu".

Kaže da je jako zadovoljan posjetom, da je bila iznad očekivanja javnosti i da ni sam nije očekivao bolje rezultate.

"Ako hoćemo da budemo krajnje korektni, uvijek može i bolje. Možda smo mogli još nešto da tretiramo, ali u 48 sati mislim da je zaista bilo dovoljno", kaže Abazović.

Poručuje da "ko će da ide u koju crkvu državu ne treba da interesuje" i podsjeća da se na Temeljnom ugovoru sa SPC u Crnoj Gori radi od 2012. godine.

"Bez obzira što i tamo postoje ljudi koji imaju kolektivnu amneziju, koja je produkt političkih interesa, a ne baš zaborava, radi se u kontinuitetu, radilo se 10 godina. Meni je žao što se to nije završilo u nekom prethodnom periodu, vjerovatno onda ne bismo danas razgovarali o ovome, ali 43. Vlada je odlučna da sva pitanja, a naročito ona koja značajnije opterećuju javnost, tretira odmah", kaže Abazović.

Smatra da su tome pristupili na "jedan krajnje okej način", sa vrlo dobrom komunikacijom sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom i sa predstavnicima Srpske pravoslavne crkve.

"Imali smo radne grupe koje su na ekspertskom nivou dogovarale i usaglašavale tekst. Ono što je važno za Vladu Crne Gore je da ne ostanu nikakve dileme. Za nas je važno samo jedno - da sve bude u skladu sa Ustavom i zakonom i da sve vjerske zajednice imaju identičan tretman. Ko će da ide u koju crkvu, da li je religiozan ili je agnostik ili je ateista, to državu ne treba da interesuje. To je privatno pravo svakog pojedinca. Nas interesuje samo da svi ljudi i sve zajednice mogu da uživaju u svojim pravima. Naravno, to podrazumeva i određene obaveze", ističe Abazović.

"To su ljudi koji žive u prošlosti. Oni ne žele da dozvole ni u Crnoj Gori ljudima napredak, ni u Srbiji ljudima napredak, ni u regionu napredak. Oni su kao zamrznuti u vremenu i mislim da je dobro da se iskoristi ovo sunce, koje je konačno obasjalo, da malo izađu i da se rastope u političkom smislu i da puste svima da idemo napred", kaže Abazović.

Naglašava da imaju mnogo unutrašnjih problema - ekonomskih, sa krizom i sa ratnim dešavanjima, kao i sve ostale države, i da zato nemaju vremena da pitanja koja se tretiraju po 10 godina ostavljaju da se tretiraju i narednih 10 godina.

"Naprotiv, imamo drugačiji pristup, želimo da riješimo situaciju, želimo da se ljudi koji su vernici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori osećaju komotno, isto kao i ostali", ističe Abazović.

Navodi da će imati jednak tretman prema svim vjerskim zajednicama i da, kako i Ustav predviđa, država treba da se bavi državnim poslovima, pošto je sekularna, a crkva da se bavi svojim poslovima.

Abazović kaže da je bio među onima koji su htjeli i da prethodna - 42. Vlada Crne Gore završi Temeljni ugovor i ističe da misli da sva pitanja koja su otvorena treba nekako da se riješe, i to u dobrom duhu.

"Mi smo 43. Vlada koja je naslijedila toliko stvari i vjerujte, bio bih najsrećniji na svijetu da imamo drugi pristup i da se bavimo potpuno drugim stvarima, ali s obzirom na to da smo naslijedili mnogo toga... Naslijedili smo i nek dobre stvari, da ne bude da je sve negativno, ali naslijedili smo i dosta nekih problema iz prethodnog perioda, koji su socijalnog, ekonomskog, kulturnog karaktera i drugih. Mi pokušavamo da ih riješimo i mi ćemo ih rješavati bez ikakvih restrikcija", naglašava Abazović.

Kaže da je svima koji su podržali Vladu bilo jasno i da je još prilikom predlaganja modela koji je danas aktuelan u Crnoj Gori sve obavijestio da će jedna od tačaka koje će se rješavati biti i regulisanje odnosa sa verskim zajednicama, što se, između ostalog, odnosi i na ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve.

Ističe da će Temeljni ugovor potpisati u Crnoj Gori, u terminu o kojem će se tek dogovoriti.

"Nismo precizirali, imali smo jedan vrlo korektan sastanak u Patrijaršiji. Treba da se završe formalne procedure, a onda ćemo, što je stvar formalnosti, odrediti neki datum", navodi Abazović.

Na pitanje da li je i mesto potpisivanja formalnost, Abazović kaže da je i inače kao premijer neformalan i ističe da misli da se ljudi opterećuju oko stvari koje nisu važne, a da onda stvari koje su važne ostaju otvorene.

"Cilj je da se to završi. Dobrodošli su u Crnu Goru svi koji budu želeli da prisustvuju tome", kaže Abazović.

Što se tiče potpisivanja Temeljnog ugovora sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom, Abazović kaže da su oni izrazili želju, da su formirali svoj pravni tim i da je dobio pismo sa njihove strane da bi želeli da se sastanu sa predstavnicima Vlade.

"Oni su isto registrovani u našem Ministarstvu pravde i moramo da imamo jednak tretman", ističe Abazović.

Kaže da to nije bila tema razgovora sa patrijarhom Porfirijem, ali ističe da Crna Gora ima desetine registrovanih vjerskih zajednica.

"Patrijarh je to naglasio i na konferenciji za medije - rekao je da se ne traži ni više ni manje nego što imaju drugi. Pravo koje tražite za sebe dajte i drugima - to je univerzalni princip. Ne odnosi se na verska prava nego na bilo šta", naglašava Abazović.

Na pitanje jesu li odnosi sa Srbijom resetovani, što je najavljivano kao cilj posete, Abazović kaže da, nakon svega što je viđeno u prethodna dva dana, vjeruje da jesu.

Smatra da su odnosi dve države iapk blizu istorijskog maksimuma. Kaže da je premijerki Ani Brnabić na zatvorenom sastanku saopštio i ime potencijalnog budućeg ambasadora Crne Gore u Srbiji.

"Najvažnije je da mi dobijem ambasadore i da dobijemo ljude koji će svojim kredibilitetom i profesionalizmom raditi posao koji mi radimo kada smo u zvaničnim posetama, a koji će oni svakodnevno raditi, bilo u Podgorici, bilo u Beogradu", ističe Abazović.

Abazović kaže da se sa Milom Đukanovićem pred put u Beograd sreo iz razloga koji su se ticali samita NATO u Madridu, na koji je Đukanović išao.

"Razmijenili smo samo nekoliko rečenica vezano za posetu, u nadi da će sve biti kako treba. Nije imao nikakav savjet. Mislim da je Đukanović neko ko je svjestan da politika nategnutih odnosa i svađe nije učinkovita. Ne znam da li je tako razmišljao prije dvije ili tri godine, ali mislim da je sada tako", ističe Abazović.

Što se tiče inicijative Otvoreni Balkan i eventualnog pristupanju Crne Gore, Abazović kaže da je o tome bilo reči i da je formirana radna grupa koja uključuje više ministarstava.

"Očekujemo da zbog građana napravimo dokument koji će podrazumevati mnogo više informacija. Smatram da ljudi u Crnoj Gori nemaju dovoljno informacija o Otvorenom Balkanu. Moj stav je vrlo afirmativan, ja sam za, ali stvari koje su od velikog značaja za budućnost regiona ne treba da ugrozimo zbog toga što neku odluku želimo da donesemo za dva dana umesto za 20, 30 ili dva meseca", kaže Abazović.

Ističe da treba građanima objasniti sve benefite i kaže da se radi o ekonomskoj inicijativi.

"Kada je reč o tome da li je to u suprotnosti sa Berlinskim procesom - nije. To je potpuno kompatibilno i Otvoreni Balkna može da se nazove čedom Berlinskog procesa ili nastavkom Berlinskog procesa. Da li mi navijamo da svih šest država bude u inicijativi? Navijamo. Navijamo i da sve bude u skladu sa evropskim pravilima. Mi smo za to da nam Otvoreni Balkan pomogne da budemo ekonomski konkurentni između sebe, a da to istrenira naše ekonomsko biće i stvori dobru pretpostavku da sutra, kada budemo svi članovi i članice Evropske unije, budemo što uspešnije u odnosu na države koje su već članice", ističe Abazović.

Na pitanje kakvo je brojno stanje ovih dana u odnosu na tradicionalnu izreku u Crnoj Gori "Nas i Rusa 200 miliona", Abazović kaže da Crnogorci ovih dana govore: "Nas i Evropske unije 501 milion."

Kaže da je u Kijevu iskazao solidarnost, ali da Crna Gora ne može previše da pomogne Ukrajini.

"I oni su svesni naših kapaciteta, ali je bilo jako važno da tamo budemo pre nego što će biti lideri inajjačih zemalja, koji su bili dan posle nas. Mi smo pošli sa namerom da pokažemo da znamo šta znači rat, šta znači agresija, šta znači izbeglička i humanitarna kriza, ali isto tako da ne vodimo sebičnu politiku", objašnjava Abazović.

Kaže da Crna Gora stoprocentno prati spoljnu politiku Evropske unije i da je u nekoliko navrata povećan opseg sankcija prema Rusiji i građanima Rusije.

"To nisu dobre vijesti, ali nekako moramo da štitimo neki integritet. Naša spoljna politika je kristalno jasna. Bez obzira na to što će to imati negativne efekte verovatno i na turističku sezonu, mi ćemo do kraja ispratiti politiku sankcija EU prema Rusiji. Do sada smo targetovali 34 građanina i 44 jedinice kada je u pitanju imovina, koja je zamrznuta. Ako se taj opseg bude proširivao u EU, proširivaće se i u Crnoj Gori", navodi Abazović.

Svi ostali, koji ne podležu sankcijama, ističe Abazović, mogu da dođu u Crnu Goru bez ikakvih restrikcija i dobrodošli su.

Dan