Izvještaj, koji su zajedno uradili FAO, Svjetski program za hranu UNICEF, Međunarodni fond za agrarni razvoj i Svjetska zdravstvena organizacija, ukazuje da je između 702 i 828 miliona ljudi gladovalo prošle godine, prenosi Politiko.

To je 50 miliona više nego godinu ranije, što pokazuje neuspjeh napora i projekata da se eliminiše glad i slaba uhranjenost.

Broj ljudi koji žive u oskudici hrane, što znači da im nedostaje pristup hranljivim namirnicama za zdrav život, je povećan na 2,3 milijarde ljudi, što je 350 miliona više nego prije izbijanja pandmije kovida.

Od tog broja, skoro 924 miliona ljudi se suočava sa opasnom nestašicom hrane, što znači da su u godini bili bez hrane na dan ili više, što je povećanje od 207 miliona ljudi za dvije godine.

Rodni jaz između muškaraca i žena pogođenih glađu takođe je porastao, navodi se u izvještaju, pri čemu je glad preovlađivala više među ženama, nego muškarcima, navodi portal.

Šef Svjetskog programa za hranu Dejvid Bizli upozorio je da bi broj ljudi koji će gladovati mogao dodatno da se uveća 2022. godine, dijelom zbog uticaja rata u Ukrajini na međunarodne lance snabdijevanja i cijena hrane.

Postoji realna opasnost da će ovi brojevi još više rasti narednih mjeseci, istakao je Bizli.

Globalni skokovi cijena hrane, goriva i đubriva koje vidimo kao rezultat krize u Ukrajini prijete da stanovnici zemalja širom svijeta budu suočeni sa glađu, ukazao je Bizli.

U izvještaju su, kao pokretači najnovijeg porasta nestašice hrane i neuhranjenosti, navedeni sukobi, klimatski ekstremi i ekonomski šokovi.