Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, upitani koliko očekuju da se prijavi djece s obzirom da ih u bazi ima 85.000, kažu Pobjedi da je nemoguće dati projekciju. Ističu da broj prijavljene djece zavisi isključivo od odluke roditelja – da li će se prijaviti ili ne.

Rekli su da će pored djece od šest do 18 godina, po službenoj dužnosti donijeti još određeni broj rješenja. Tačnije, sačiniće još 38.000 rješenja za djecu koja su ostvarila pravo na dodatak do šest godina, zaključno sa i poslije 30. 9. 2022. Treba da im produže to pravo da im važi do 18. godine. Ističu da za njih roditelji ne treba da podnose zahtjeve.

Prijave naredna tri mjeseca
U Podgorici su prethodnih dana zabilježene ogromne gužve kada je počela procedura prijema zahtjeva za dječji dodatak. Iz Ministarstva navode da neočekivanih problema u radu nema ,,što se vidi iz izuzetno rekordno velikog broja primljenih zahtjeva“. Kažu da bi eliminisali gužve, Ministarstvo je omogućilo građanima tri mjeseca za prijavu za dodatke za djecu, što je više nego dovoljno da se sva djeca prijave bez nepotrebnog stvaranja gužvi.

"Prema našim saznanjima, osim Podgorice gdje je to i očekivano, u drugim centrima nije izražen problem gužvi",  rekli su oni, dodajući da za sve zahtjeve podnešene u julu, avgustu i septembru pravo na dodatak za djecu počinje od oktobra, a prva isplata treba da bude sredinom novembra.

Procedura
Smatraju da je postupak prijave krajnje jednostavan i da nije potrebna nikakva dokumentacija. Roditelj u centru za socijalni rad treba da na uvid istakne ličnu kartu i matične brojeve djece, odnosno članova porodica. Roditelji koji su razvedeni/rastavljeni prilažu dokaz o povjeravanju djeteta na staranje. Postupak je automatizovan kroz Informacioni sistem socijalnog staranja (ISSS) i lični podaci djece, odnosno članova porodice povlače se iz MUP-ovog Centralnog registra stanovništva i roditelji se u centru zadržavaju svega par minuta.

Upitani da li imaju dovoljno zaposlenih koji se bave i ovim zahtjevima, kažu da centri za socijalni rad imaju veliki broj izuzetno kompleksnih i često životno bitnih nadležnosti, a sa druge strane ograničene kapacitete.

"Centri su pokazali veliku posvećenost dodatku za djecu, pa su tako napravili posebnu organizaciju i plan rada za prijem. Zaposleni rade prekovremeno, odlažu korišćenje godišnjih odmora, zaposleni na drugim poslovima (socijalne usluge) priskočili su u pomoć zaposlenima koji rade na materijalnim davanjima", objašnjavaju iz Ministarstva.

Najugroženiji čekaju pomoć
Kako kažu, često nijesu u poziciji da se bave suštinskim socijalnim radom i da pomognu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Rekli su i da su centri u velikoj mjeri opterećeni u posljednjih godinu dana. Na to je uticala primjena prava na obeštećenje za bivše korisnice naknada po osnovu rođenja troje i više djece, dodatak za djecu do šest, odnosno 18 godina.

"Tako će se za samo godinu dana utrostručiti broj korisnika prava na materijalna davanja", rekli su oni.

Problemi
Uvođenjem ovih materijalnih davanja, koja se ostvaruju nezavisno od prihoda pojedinca/porodice, drastično se procentualno smanjuje budžetsko učešće onih materijalnih davanja na koja utiču prihodi porodice u odnosu na ukupan budžet namijenjen za oblast socijalne i dječje zaštite, naveli su iz Ministarstva. Time se, kako kažu, ograničava prostor u finansijskom dijelu da se poboljša položaj materijalno i zdravstveno ugroženih kategorija građana – djece, odraslih i starih lica i lica sa invaliditetom.

Za isplatu materijalnih davanja u 2021. godini potrošeno je oko 80 miliona eura, a u 2022. godini opredijeljeno je skoro 138 miliona eura, što je uvećanje od gotovo 72 odsto.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović nedavno je na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje objasnio da će iznos isplata ovih dodataka u novembru i decembru zavisiti od broja prijavljenih korisnika. Procjena fiskalnog uticaja tih davanja je na nekih 30-ak miliona eura godišnje, odnosno između četiri i pet miliona za dva mjeseca ove godine.

Damjanović je tada kazao i da bi trebalo razmisliti da li ova mjera treba da ostane takva, odnosno da li sve platežne kategorije domaćinstava, pa i one koje imaju prihode između pet i deset hiljada eura kojih, kako je rekao, nema malo u Crnoj Gori, treba da dobijaju ovakvu vrstu podrške. Ili, kako je istakao, dodatak treba da bude usmjeren prema domaćinstvima koja imaju ispodprosječne standarde života.

Izvor: Pobjeda