"Izmjenama i dopunama se omogućava elektronski način ovjeravanja dokumenata koji je brži i efikasniji za zakonitu elektronsku komunikaciju i protok dokumenata između pravnih i fizičkih lica i institucija. Primjena ovog zakona imaće pozitivan uticaj na fizička i pravna lica, sudove, organe lokalne samouprave i notare", ukazali su iz Vlade.

Usvojena je Proljećna analiza makroekonomskih kretanja i strukturnih reformi-2022. 

Analizom je kako su saopštili predstavljena realizacija ekonomske i razvojne politike u 2021. i I kvartalu 2022. godine.

Dat je pregled makroekomskih i fiskalnih kretanja, kao i pregled realizacije sektorskih politika i odgovarajućih strukturnih reformi ostvarenih u 2021. i tokom 2022. godine, sa predlozima za njihovo unapređenje. Ministarstvo finansija je zaduženo da kontinuirano prati realizaciju ekonomske politike i o tome, dva puta godišnje, informiše Vladu.

Vlada je donijela Uredbu o izmjenama Uredbe o programu i načinu polaganja stručnog ispita za rad u državnim organima.

Novina se kako navode ogleda u tome što ispitivači u komisijama za polaganje stručnog ispita ne moraju biti samo zaposleni u organima državne uprave.

Direktni efekti predloženih izmjena imaće pozitivan uticaj na sva lica koja planiraju da polažu stručni ispit za rad u državnim organima, u smislu kvaliteta pruženih usluga, kao i na jačanje stručnosti Komisija za polaganje stručnog ispita.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o dodatku na osnovnu zaradu za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima.

"Izmjenom je određen dodatak u visini od 10 % osnovne zarade službenicima Uprave za izvršenje krivičnih sankcija koji obavljaju specifične poslove iz nadležnosti Uprave, rade na naročito teškim i vrlo kompleksnim radnim mjestima (poslovi koji se odnose na preventivno-bezbjednosnu zaštitu u UIKS, odgovarajuće operativne radnje na otkrivanju i suzbijanju aktivnosti i postupaka kojima se ugrožava ili se može ugroziti bezbjednosno stanje u Upravi i poslovi sprovođenja lica lišenih slobode, obezbjeđenja pritvorenih i osuđenih lica, tretmana i reintegracije zatvorenika, stručne obuke i rada zatvorenika, zdravstvene zaštite pritvorenih i osuđenih lica)", ukazali su iz Vlade.

Vlada je donijela Odluku o izmjenama Odluke o obrazovanju Koordinacionog tijela za vršenje nadzora nad sprovođenjem Odluke o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajine. 

Odlukom su uvršćeni u članstvo predstavnici Ministarstva prosvjete, Ministarstva odbrane, Ministarstva rada i socijalnog staranja, Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, koji do sada nisu bili članovi Koordinacionog tijela, kao i članovi drugih organizacionih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova.

Donijeta je Odluka o dugoročnom energetskom bilansu Crne Gore za period od 2023. do 2025. godine.

"Dugoročni energetski bilans Crne Gore za period od 2023. do 2025. godine pripremljen je na bazi bilansa električne energije, koji je utvrdila Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić, bilansa prenosa električne energije od strane CGES-a, podataka dobijenih od CEDIS-a za distributivni sistem, bilansa uglja od strane Rudnika uglja AD Pljevlja, kao i procijenjenog prometa naftnih derivata od strane naftnih kompanija (Jugopetrol, Montenegro Bonus, INA Crna Gora, Energogas, Petrol Crna Gora MNE d.o.o.). Energetski bilans sastoji od bilansa električne energije, bilansa uglja, bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, kao i bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu", saopšteno je iz Vlade.

Vlada je donijela Odluku o Savjetu za prava djeteta.

"Odlukom se predviđa da Savjetom za prava djeteta predsjedava predsjednik Vlade, kao i da se u sastavu Savjeta nalaze predstavnici svih resornih ministarstava koja se bave dječjim pitanjima. Takođe, obezbijeđeno je da u radu Savjeta učestvuju stručnjaci, predstavnici akademske zajednice i praktičari specijalizovani za dječija prava, čija je uloga da stručno savjetuju i informišu Savjet za prava djeteta o određenim aspektima dječijih prava. Savjet je uspostavio mehanizam da ojača saradnju sa civilnim društvom, uključujući nevladine i dječje organizacije, u planiranju, implementaciji, praćenju i evaluaciji politika, planova i programa koji se odnose na promociju dječijih prava i primjenu Konvencije. Donošenjem ove Odluke, obezbjeđuje se ostvarivanje odgovarajuće zaštite i unapređenja prava djeteta u oblasti socijalne i dječje zaštite, zdravstvene zaštite, vaspitanja i obrazovanja i drugim oblastima od značaja za zaštitu prava i interesa djeteta", istakli su iz Vlade.

Donijeta je i Odluka o prestanku važenja Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera.

Stavljanju van snage ove Odluke pristupilo se zbog ocjene da ona nosi povećan rizik za nastanak korupcije posebno imajući u vidu da odredbe koje predviđaju diskreciona ovlašćenja koja prevazilaze svrsishodnost, dok nedostatak kriterijuma otvara prostora za zloupotrebe ovlašćenja i sukob interesa koji može da dovede do potencijalnih rizika od ugrožavanja javnog interesa.

Vlada je donijela odluke o obrazovanju Nacionalnog savjeta za kulturu i Nacionalne komisije za UNESCO.

Donjeta je Strategija za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti za period 2022-2027. godine, sa Akcionim planom za 2022-2023 godinu.

Ovaj dokument je usmjeren na definisanju mjera i aktivnosti za zaštitu lica sa invaliditetom od diskriminacije i postizanje jednakosti lica sa invaliditetom sa drugim licima, uključujući i višestruko diskriminisana lica u skladu sa načelima UN Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, Ustavom i zakonom. Strategija sa Akcionim planom se temelji na Konvenciji UN o pravima lica sa invaliditetom i preporukama Komiteta UN o pravima lica sa invaliditetom.

Strategija je pripremljena u skladu sa modelom zasnovanom na ljudskim pravima uz poseban fokus na žene i djevojčice sa invaliditetom i djecu sa invaliditetom/djecu sa teškoćama u razvoju kao posebno ranjive kategorije. Strateški cilj je obezbjeđenje ravnopravnog položaja i punog učešća lica s invaliditetom u svim sferama društvenog života, kroz unapređenje pravnog, institucionalnog, socijalnog i ekonomskog okvira za zaštitu od diskriminacije.

Vlada je donijela Strategiju saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija 2022-2026, sa Akcionim planom za period 2022-2023.

Strategijom je, navode osim unapređenja postojećeg normativnog i institucionalnog okvira za rad nevladinih organizacija i unapređenja kapaciteta javne uprave za saradnju sa NVO sektorom, predstavljen set novih aktivnosti, koje se odnose na digitalizaciju postupka za registraciju nevladinih organizacija, objavljivanje svih podataka o radu i njihovom finansiranju, stvaranje uslova za finansiranje resursnih centara, posebno volonterskih centara, poziva za inovacije u nevladinom sektoru i zapošljavanje mladih u ovom sektoru, kojima se određuje drugačiji pristup daljoj saradnji i stvaranju nevladinog sektora kao snažnog partnera države u procesu kreiranja javnih politika, pristupa Crne Gore Evropskoj uniji i kvalitetnijem pružanju usluga građanima.

Krajnji cilj Strategije je osigurati dugoročno, pouzdano i kvalitetno partnerstvo između države i nevladinih organizacija, sa ciljem kvalitetnih javnih politika i poboljšanih usluga građanima.

Donijet je Akcioni plan za sprovođenje Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019 - 2024, za 2021. godinu i usvojen Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019 - 2024. za 2021. godinu.

Strategijom su poručuju definisani ciljevi, načela i pravci u borbi protiv trgovine ljudima i određene mjere za unapređenje efikasnosti uspostavljenog sistema u javnom, privatnom i civilnom sektoru, sa težištem na četiri ključne strateške oblasti, i to: prevencija trgovine ljudima; zaštita žrtava trgovine ljudima; odgovor krivičnog pravosuđa/ krivično gonjenje i partnerstvo, koordinacija i međunarodna saradnja. Realizacija aktivnosti planiranih Akcionim planom doprinijeće jačanju multidisciplinarnog pristupa borbi protiv trgovine ljudima, u otkrivanju, procesuiranju ovih krivičnih djela, kao i u dijelu zaštite žrtava i sprovođenju usaglašenih politika borbe protiv ovog fenomena; poboljšanju identifikacije potencijalnih žrtava i žrtava trgovine ljudima jačanjem stručnih kapaciteta predstavnika organa za sprovođenje zakona; obezbjeđivanju veće informisanosti cjelokupne javnosti, posebno osjetljivih kategorija stanovništva i jačanju njihove otpornosti prema potencijalnim izazovima i unapređenju partnerstva na regionalnom i međunarodnom nivou.

Vlada je usvojila Analizu efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja (januar 2021 - decembar 2021). 

Analiza sadrži ocjenu efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja, uključujući rad javnih izvršitelja i sudova, kao i nadzor nad zakonitošću rada javnih izvršitelja, aktivnosti Ministarstva pravde i Komore javnih izvršitelja u pravcu praćenja i unapređenja sistema izvršenja i rada javnih izvršitelja, te aktivnosti drugih nadležnih organa.

Ministarstvo pravde zaduzeno je da u narednom periodu nastavi sa kontinuiranim praćenjem efikasnosti sistema izvršenja, sa posebnim osvrtom na predmete u kojima se naplaćuju potraživanja od javnog interesa.

Usvojena je Informacija o pripremi Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2023 - 2025. godina.

"PER je srednjoročni strateški dokument koji Crna Gora priprema u okviru dijaloga o ekonomskom upravljanju sa Evropskom unijom. Isti program pripremaju i ostale zemlje sa statusom kandidata i potencijalnog kanidata za članstvo. Dokument se sastoji iz tri ključna poglavlja: makroekonomski okvir, fiskalni okvir i poglavlje o strukturnim reformama. Na sjednici su članovi Vlade upoznati sa planom i dinamikom rada na izradi ovog dokumenta. U tom kontekstu, zaduženo je Ministarstvo finansija da dostavi Vladi na razmatranje Program ekonomskih reformi za Crnu Goru za period 2023-2025 do 31. decembra 2022. godine i isti, nakon usvajanja, dostavi Evropskoj komisiji. Pored ostalog, konstatovano je da termin „Evropa sad”, treba zamijeniti terminom „nova poreska politika”, poručili su iz Vlade.

Vlada je usvojila Predlog usaglašenog teksta Temeljnog ugovora između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve.

Opširnije o današnjim odlukama Vlade možete pročitati OVDJE.