Potom ih koje koriste prilikom podnošenja falsifikovane dokumentacije za izdavanje biometrijskih dokumenata, navela je crnogorska policija u svom dokumentu SOCTA 2021 iz marta ove godine. 

Možda i jedan od najpoznatijih slučajeva tiče se Radoja Zvicera, osumnjičenog vođe "kavčana". 

Tužilaštvo Srbije istragom je utvrdilo da je optuženi vođa kotorskog "kavačkog klana" šest puta 2015.godine i 2016. godine koristio lažni srbijanski pasoš za prelazak granice. Zvicer je optužen da je uticao na policajca Milenka Đukića iz Temerina da mu pomogne i obezbijedi tuđa dokumenta i lažno boravište u Novom Sadu kako bi dobio ličnu kartu i pasoš na ime Slobodan Zec, tvrdi tužilaštvo.

Đukić je, takođe, optužen i za to da je Zviceru omogućio da dođe do dokumenata. Đukić je negirao optužbe.

Tužilaštvo tvrdi da je uvidom u policijski sistem utvrdilo da se Zec odselio u Australiju još 1998. godine, te da njegov otisak prsta, potpis i fotografija nisu u policijskoj bazi i zato je bilo pogodno iskoristiti njegove podatke.

Nakon istrage tužioca u Sjeverenoj Makedoniji, tamošnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova i međunarodnih agencija, otkrivena je šema koja uključuje prodaju pasoša u kojoj je učestvovala grupa od deset zaposlenih u resoru utrašnjih poslova i jedno lice van sistema.

Ukupno je izdato 215 pasoša za 214 stranih državljana i jednog državljanina pod lažnim imenom.

Neke od makedonskih pasoša dobili su crnogorski državljanin Jovan-Jovica Vukotić, osumnjičeni vođa "škaljaraca", zatim turski državljanin Sedat Peker, albanski Florjan Musaj, kao i Valid Isa Hmais, jordanski drzavljanin sa jakim vezama u podzemlju. Takav pasoš je dobio i crnogorski državljanin Stefan Đukić. 

Prema medijskim izvještajima, jedan od osumnjičenih vođa "kavčana" Slobodan Kašćelan prilikom hapšenja u Pragu 2018. godine kod sebe je imao dva pasoša - francuski i kosovski. U obje putne isprave stajalo je isto ime, Slobodan Perić. Francuski pasoš je bio falsifikovan dok je drugi bio regularan.

Čak je i optuženi pljevaljski narko-bos Darko Šarić sa ličnom kartom na ime Tomislava Savatovića (ukradeni identitet) u hrvatskom konzulatu u BiH u Tuzli zatražio i dobio pasoš. Na osnovu ovih dokumenata Šarić je dobio legalnu putnu ispravu, mada na nelegalan način. Ipak, za ovo krivično djelo nikada nije odgovarao, jer je u međuvremenu nastupila zastara. 

Uz to su i Alan Kožar i Damir Hadžić koji su ubijeni 2020.godine ispred vile na Krfu putovali s lažnim pasošima koji su se vodili na slovenačka imena.

I Filip Korać, predstavljan kao crnogorski državljanin i povezivan sa "škaljarcima", osuđen je u junu pred sudom u Zagrebu zbog falsikovanja hrvatskog pasoša.

Po ocjeni crnogorske policije, pojavni oblici teškog i organizovanog kriminala u kontinuitetu predstavljaju ključni bezbjednosni rizik koji je sve više skopčan sa elementima čvrste regionalne povezanosti i veoma brze prilagodljivosti na promjene društveno-ekonomskih, tehnoloških i pravnih okvira.