CBCG će u razgovorima sa bankarima ,,insistirati da banke daju prijedloge kako se sistem može unaprijediti sa stanovišta njihovih poslovnih politika“.

Predsjednik Upravnog odbora Hipotekarne banke Esad Zaimović rekao je juče Pobjedi da prije 15 godina banke u Crnoj Gori i Srbiji nijesu prihvatile kliring kao model direktnog plaćanja jer je bio komplikovan i spor.

"Ako postoji neki novi prijedlog, usklađen sa modernim standardima platnog prometa, možemo ga razmatrati. Ako ostaju sa istim prijedlogom od prije 15 godina, sumnjam da će ga prihvatiti bilo koja banka", kazao je Zaimović.

Kako ističu, crnogorske banke obavljaju poslovne naloge ka bankama u Srbiji i regionu posredstvom stranih korespondentskih banaka, najčešće njemačkih. To troškove platnog prometa čini višim, a nerijetko produžava vrijeme prijema novca.

Opiranje banaka

U CBCG ponavljaju da su blagovremeno preduzeli sve aktivnosti i obezbijedili pretpostavke za implementaciju i funkcionisanje klirinškog sistema plaćanja, na osnovu sporazuma iz 2007. godine, ali da ga banke ne koriste.

"Postoji pogrešna percepcija, čak i u profesionalnoj javnosti, da sistem tek treba ,,da se uvede“. Sistem postoji i operativan je, ali ga banke ne koriste. CBCG je u više navrata prezentovala rješenje bankama, neke sesije su bile i sa predstavnicima NBS, bankama je distribuiran cjelokupni korisnički materijal, uključujući i operativna pravila, kako bi do detalja bile upoznate sa sistemom kliringa međunarodnih plaćanja. Međutim, osim nekih načelnih izjašnjavanja i sporadičnih interesovanja, nijedna banka sa sjedištem u Crnoj Gori nije iskazala zainteresovanost, dok su neke eksplicitno dale negativan odgovor na ponudu. Sistem nijesu koristile čak ni one banke u Crnoj Gori čije su matične banke bile u Srbiji", ukazali su iz CBCG, dodajući da sistem nije zaživio ni u BiH, gdje ga koristi šest od 23 banke, ali ni u Sjevernoj Makedoniji koja je pokrenula sistem za prekogranična plaćanja u eurima, povezivanjem sa TARGET 2 eurosistemom preko Banke Italije.

Dodaju da, pitanje uvođenja direktnog platnog prometa sa Srbijom aktuelizovano je tokom nedavne posjete crnogorske delegacije toj državi, nakon koje je ministar finansija Aleksandar Damjanović, kako kažu, dopisom od CBCG tražio da u komunikaciji sa NBS odrede koji je najoptimalniji model plaćanja.

U CBCG, međutim, kažu da je komunikacija sa NBS po pitanju implementacije direktnog platnog prometa aktuelna već deceniju i po, te da nije ni prekidana. U narednim mjesecima će napraviti analizu kliringa međunarodnog plaćanja koju je, kako navode, trebalo uraditi prije nego što su guverneri centralnih banaka Crne Gore, Srbije i BiH potpisali sporazume o kliringu 2007. godine.

 "Analiza će sadržati i procjenu eventualnih ušteda za krajnjeg korisnika. Na ovaj način će se doći do konkretnih prijedloga - što je potrebno da operator kliringa (NBS), kao i ostale centralne banke treba da prilagode/izmijene u postojećem modelu", istakli su iz CBCG.

Kako ističu,u nedostatku analize, ne postoje zvanični podaci o tome koliko bi se uštedjelo da je direktni platni promet sa Srbijom zaživio u prethodnih 15 godina. Na navode da je izgubljeno više desetina miliona eura, u CBCG kažu da je ,,nezahvalno baratati anegdotskim ciframa koje se kreću od deset miliona do 100 miliona eura ušteda“.

TIPS napredniji model

Na pitanje koji bi model platnog prometa bio najoptimalniji, u CBCG su odgovorili da je u toku realizacija multilateralnog aranžmana povezivanja sa ECB-ovim TARGET Instant Payment Settlementom (TIPS), te da su analize pokazale da je on daleko efikasniji od povezivanja sa klirinškim sistemom Srbije, ali i od kreiranja novih regionalnih infrastruktura ili bilateralnog RTGS povezivanja. Riječ je o projektu pokrenutom kroz Akcioni plan za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta, pod pokroviteljstvom Berlinskog procesa.

"TIPS je nova usluga tržišne infrastrukture - TARGET Instant Payment Settlement koju je Eurosistem pokrenuo u novembru 2018. Ona omogućava pružaocima platnih usluga da ponude transfere sredstava klijentima u realnom vremenu i non-stop, svakog dana u godini. To znači da zahvaljujući TIPS-u pojedinci i firme mogu međusobno prenositi novac u roku od nekoliko sekundi, bez obzira na radno vrijeme njihove lokalne banke. To bi u konkretnom slučaju za Crnu Goru značilo značajno smanjenje troškova učesnicima u platnom prometu, uz 24-časovnu raspoloživost za međunarodne platne transakcije ne samo sa Srbijom, sa svim zemljama Zapadnog Balkana i konačno sa članicama EU", pojasnili su iz CBCG, naglašavajući da ovaj projekat apsolutno podržavaju.

Prema preliminarnim procjenama CBCG, tehnička priprema za implementaciju ovog rješenja bi trajala godinu.

"Trenutno Svjetska banka i nacionalne banke pregovaraju sa Evropskom centralnom bankom (ECB) o mogućnosti realizacije ovog projekta i u procesu su iznalaženja centralne banke ili neke komercijalne banke u Evropi koja će djelovati kao euro-most likvidnosti za zemlje Zapadnog Balkana za poravnanje međunarodnih transakcija preko TIPS-a. Smatramo da ovakvo strateško rješenje koje nas značajno približava EU predstavlja daleko efikasniji put obezbjeđenja jeftinog i efikasnog međunarodnog platnog prometa sa zemljama Zapadnog Balkana", zaključili su iz CBCG.

Ne mogu obavezati banke

U CBCG ističu da ne mogu obavezati banke koji platni sistem će koristiti prilikom obavljanja međunarodnih transakcija sa finansijskim institucijama u Srbiji ili bilo kojoj drugoj zemlji.

"Ono što možemo primijetiti je da banke i njihove grupacije izvršavaju međunarodne platne transakcije prema Srbiji na isti način kao prema drugim zemljama, putem SWIFT mreže, pri čemu ukoliko se transakcije izvršavaju u okviru iste grupacije kojoj pripada banka ili sa korespondentskom bankom sa kojom je odrađena razmjena ključeva, transakcije se izvršavaju istog dana i uz niže troškove", dodali su iz CBCG.

Za primjenu potrebne dvije godine

Ako bi se crnogorske banke povezale sa klirinškim sistemom Srbije u eurima, bile bi potrebne dvije godine da se primijeni taj model direktnog plaćanja,istakli su iz CBCG.

Kompleksnost, troškovi i rizik implementacije kliringa su, prema procjeni CBCG, visoki, dok je funkcionalna raspoloživost niska. Znatno veće troškove banke bi imale ako bi se napravila nova regionalna infrastruktura za brza plaćanja, visok bi bio i rizik implementacije, ali i funkcionalna raspoloživost. Za njegovu primjenu potrebne su minimum dvije godine.

U slučaju povezivanja sa sistemom ECB, funkcionalna raspoloživost je na srednjem nivou, troškovi i kompleksnost su niski, kao i rizik primjene tog modela plaćanja. Taj sistem bi se mogao primijeniti za godinu.

Izvor: Pobjeda