Cilj je da se podrže ekonomski razvoj i borba protiv korupcije, ali se i predviđaju sankcije onima koji ugrožavaju stabilnost regiona ili su umiješani u korupciju, navodi VOA.

Zvanični naziv predloga je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana. U razgovoru za servis Glasa Amerike za Sjevernu Makedoniju, senatorka Šahin je rekla da su učvršćivanje demokratije, podsticanje ekonomskog napretka i suzbijanje korupcije načini da se odvrati štetni uticaj.

„Ovaj zakon je pokušaj da se obnovi fokus na zemlje zapadnog Balkana, na značaj nastavka napretka tih zemalja ka zapadu, integraciji u EU i potpuno formiranim demokratijama, i to je suštinski cilj zakona. Rješavanje problema korupcije je važan dio toga, i ovaj predlog daje ovlašćenja državnom sekretaru da pruži tehničku pomoć zemljama koje traže pomoć u rješavanju problema korupcije“, izjavila je senatorka Šahin.

Analitičar Ričard Kremer, saradnik američkog Instituta za spoljnopolitička istraživanja (FPRI) kaže da pristup sprječavanju malignog stranog uticaja često počinje od pitanja kako se boriti sa institucionalnom korupcijom.

„Način na koji zemlje kao što su Kina, Rusija i Iran posluju zasnovan je na netransparentnosti, tajnim dogovorima i često na dogovorima koji se ne dijele sa javnošću, kao što su planovi u različitim infrastrukturnim projektima kakve smo videli u Cnroj Gori, Sjevernoj Makedoniji i drugdje. To je naravno dio kineske inicijative Pojas i put, ali i ruskih aranžmana.

Za SAD, suzbijanje ruskog uticaja je otežano u Srbiji, gdje se taj uticaj ne doživljava kao maligan, i čiji predsjednik vodi poznatu politiku balansiranja između Rusije i Kine, i Zapada, koji je jasno izrazio očekivanje da se Srbija uskladi sa sankcijama EU Moskvi.

Senatorka Šahin kaže da SAD moraju da učine sve što mogu da podstaknu Srbiju da nastavi da gleda ka Zapadu.

„Jedan od elemenata zakona je mogućnost da se uvedu sankcije protiv pojedinaca i zvaničnika u regionu, i mislim da je to važno kada razmišljamo o tome kako da odvratimo ljude od ulaska u angžamane i saradnju sa Rusijom ili bilo kim drugim, u širenju dezinformacija, sajber napadima, ili pokušajima podsticanja etničkih podjela, jer znamo šta se događa u tom slučaju, vidjeli smo to u prošlosti“.

„Nije nezamislivo da bi, u slučaju da Srbija počne da zvecka oružjem na primjer u pogledu prava etničkih Srba na Kosovu, ili tretmana Srba u Republici Srpskoj, to moglo da vodi nekoj vrsti sankcija. Uz to, ako Srbija pokuša da zaobiđe različite režime sankcija koji se odnose na Rusiju i ako se utvrdi da u srpskoj eliti postoje pojedinci koji obavljaju biznis kao uobičajeno, mimo sankcija, oni bi mogli da budu sankcionisani“, kaže Kremer za VOA.