PRIRODA, uz pomoć nebeskog uticaja, šalje najdragocenije darove nekim ljudima, često po redu, ali ponekad i preko reda; ona sabira bez mjere u jednom jedinom biću ljepotu, ljupkost i umjetničku sposobnost, tako da kud god se okrene takav čovjek, svako njegovo djelo izgleda božanstveno da ostavlja iza sebe sve ostale ljude - riječi su kojima započinje poglavlje o Leonardu da Vinčiju u čuvenom djelu Đorđa Vazarija "Životi slavnih slikara, vajara i arhitekata". Gotovo pet vjekova poslije smrti Da Vinčija (1452-1519) svet i dalje otkriva neko novo lice renesansnog genija, dokazujući istinitost Vazarijeve tvrdnje.
Izložba "Mehanika čoveka", nedavno otvorena u Kraljičinoj galeriji u Edinburgu (Škotska), predstavlja nam Leonarda kao jednog od najvećih poznavalaca ljudske anatomije. Njegove brojne studije, crteži i zabilješke o ljudskom tijelu upoređene su sa najsavremenijim 3D rendgenskim snimcima i slikama sa magnetne rezonance. Napredak medicinske tehnologije, koji nam danas omogućava da vidimo realne slike ljudskog tijela sa svim unutrašnjim detaljima, samo potvrđuje nevjerovatan talenat velikog majstora. Odstupanja između "stare i nove anatomije" su minimalna, iako ih dijeli skoro 500 godina.
- Da je objavljena prije Leonardove smrti, ova studija bi promijenila i ubrzala tok nauke o anatomiji. Ovako nam ostaje da se otvorenih usta divimo Da Vinčijevoj genijalnosti - smatra Martin Klejton, kustos ove izložbe.
Poslije umjetnikove smrti, "medicinska" zaostavština od oko 6.500 stranica rasula se po različitim privatnim kolekcijama. Oko 1690. većina dragocjenih papira postala je vlasništvo britanske kraljevske kolekcije, gdje je ostala nezapažena. Danas nema stručnjaka za anatomiju koji nije čuo za Leonardove crteže, ali više od tri vijeka oni su samo skupljali prašinu u Britanskoj kraljevskoj biblioteci. Kao rezultat toga, ova nevjerovatna otkrića nijesu imala nikakvog uticaja na razvoj nauke o anatomiji.
Nijesu ih objavili, jer ih nisu razumjeli. Leonardovi crteži su, jednostavno, bili previše napredni za to vrijeme - objašnjava Piter Abrahams, vodeći svjetski strčnjak za anatomiju, jedan od autora izložbe.
Mada je od tada prošlo više od 50 godina, Abrahams i dalje pamti dan kada je otkrio studije Leonarda da Vinčija o ljudskom tijelu.
- Vidio sam njegov crtež prepolovljene lobanje na kome su se jasno vidjeli slojevi kože, mišići lica i kosti. To je bio dan kada sam shvatio kako funkcioniše ljudska anatomija. Prošlo je skoro pola vijeka, a ja i danas koristim Leonardove crteže da svojim studentima učinim anatomiju interesantnom - kaže on.
Da Vinči je prvobitno počeo da proučava ljudsko tijelo kako bi svoje slike učinio "vjernijim prirodi". Ali, kao i mnogo puta prije toga, njegova inteligencija, radoznalost i bistrina naveli su ga da se potpuno posveti novom "hobiju" - ljudskom tijelu! A kako ništa nije radio površno, tako je ovoga puta uslijedila ozbiljna priprema i "istraga". Da Vinči je, smatra se, uradio više od 30 obdukcija, koje su pratile hiljade stranica zabilješki sa detaljnim crtežima tijela i pojedinačnih organa. U čuvenoj studiji "Anatomski rukopis A", umjetnik je ostavio više od 240 crteža i oko 13.000 reči napisanih u svom poznatom stilu "odraza u ogledalu". Studijom je obuhvaćena gotovo svaka kost i mišić, a poređenje sa 3D modelima na izložbi u Edinburgu dokazuje Leonardovu nevjerovatnu preciznost.
RENESANSNI ČOVJEK DA VINČI se smatra arhetipom "renesansnog čovjeka" i otjelotvorenjem tadašnjeg humanističkog ideala. Nevjerovatna inteligencija, nadograđena maštom i radoznalošću odvela ga je na mnoge strane umjetnosti, ali i u nauke u kojima je ostavio revolucionarna otkrića. Jedan od najvećih svjetskih slikara i vajara bavio se arhitekturom, muzikom, matematikom, inženjerstvom, kartografijom, geologijom, pronalazaštvom... Svakoj od ovih oblasti dao je nemjerljiv doprinos, dokazujući tezu pojedinih istoričara koji ga nazivaju "najvećim genijem ljudskog roda".
(Izvor:Večernje novosti)
