Poslanici su u petak veče izglasali nepovjerenje vladi Dritana Abazovića, pa će Crna Gora za nešto više od dvije godine treći put promijeniti izvršnu vlast. To će, kako je Pobjedi kazao ekonomski analitičar Mirza Mulešković, u velikoj mjeri uticati na primjenu planiranih ekonomskih aktivnosti, ali i stvoriti nestabilnost unutar zemlje.

“Crna Gora je u neizvjesnom periodu jer ulazimo u septembar sa tehničkom vladom, što može da nas dovede u problem usvajanja najavljenog rebalansa budžeta. Postojeća vlada mora uraditi rebalans zajedno sa svim strukturama u parlamentu da bi država mogla da finansijski zaokruži ovu godinu, dok sa druge strane nova vlada mora da se vodi ekonomskim prioritetima koje je postavila stara”, kazao je Mulešković, naglašavajući da nas čeka teška jesen, ali i teška naredna godina, te da to mora biti prioritet svim političkim akterima.

“Osim nestabilnosti i loše komunikacije vlade i parlamenta, očekuje nas globalna kriza, koja će zahvatiti i Crnu Goru, što nam jasno govori da ćemo se suočiti sa velikim problemima. Uvijek kada imamo krize prvo ispašta privreda, pa ne smijemo dozvoliti usporavanje domaće ekonomije. Treba da iskoristimo krizu da radimo na stvarima koje su se pokazale kao problem, a to su diverzifikacija ekonomskih aktivnosti i razvoj industrije, turizma i IT sektora”, upozorio je Mulešković.

Česta promjena vlasti i nedovoljno stabilna vlada, dodaje Mulešković, ne šalju dobru poruku investitorima i dugoročno može da ostavi negativne posljedice na privlačenje investicija.

“Loše je što šaljemo sliku nestabilnog poslovnog ambijenta. Moramo više da vodimo računa da se pronađe najmanji zajednički sadržilac svih parlamentarnih struktura kako bismo formirali vladu koja će da vrati Crnu Goru na put ekonomskog razvoja”, kazao je Mulešković.

Dugoročno dobra vijest

Da svaka promjena vlade izaziva određenu nestabilnost i sama po sebi nosi loš uticaj na ukupni ekonomski rast i razvoj, smatra i profesor i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, ali napominje da to ne znači da ne treba smijeniti vlast ako njene kompetencije i agenda ne odgovaraju potrebnom nivou društveno-ekonomskog rasta i razvoja.

“Prijeko potreban demokratski razvoj, bez koga nema ekonomskog napretka, nerijetko protivurječi i suprotstavljen je ekonomskom rastu i razvoju. Naravno, ukoliko to posmatramo iz dugoročne perspektive stvaranja institucionalnog okvira, odnosno institucionalne promjene kao uslova ekonomskom rastu i razvoju, zaključak bi bio suprotan. Ali da demokratske procedure i demokratski proces povećavaju transakcione troškove i time utiču limitirajuće na ekonomski rast i razvoj je nesporna ekonomska činjenica”, rekao je Kostić Pobjedi, dodajući da sistem kroz demokratski razvoj dugoročno postaje rezistentniji na nestabilnosti i neizvjesnosti.

“U kontekstu rečenog, treća promjena izvršne vlasti u dvije godine nikako ne može biti dobra sa stanovišta trenutnih ekonomskih i društvenih potreba – potreba za ekonomskom transformacijom Crne Gore, njenom finansijskom konsolidacijom, te ekonomskim rastom i razvojem, kao i potrebom za postizanjem opšteg konsenzusa o strateškim pravcima razvoja društva koje baštini savremene i ekonomski probitačne društvene vrijednosti”, naveo je Kostić, ukazujući da je česta promjena vlade loša za aktuelni ekonomski i društveni trenutak, ali može biti dobra zbog niza razloga u budućnosti.

Slabe institucije

Za ekonomskog analitičara Predraga Drecuna obaranje dvije vlade za dvije godine nije strašno, ali u ekonomskom smislu može imati negativan uticaj, naročito u svjetlu krize koja se najavljuje za jesen.

“Nije strašno što je vlada pala, u Italiji vlade padaju vrlo često i nema tih problema ako su vam institucije jake, ali kad su vam institucije slabe, a zavise od političke stabilnosti, onda se dešava ovo što se dešava nama. Politička kriza uzrokuje institucionalnu, a to se odražava na priliv direktnih stranih investicija, na ekonomiju, na imidž države, sve moguće reperkusije ima kad je ekonomija u pitanju”, rekao je Drecun za TVCG.

On je kazao da je politička stabilnost najvažniji faktor za privlačenje direktnih stranih investicija, a da su tek na drugom ili trećem mjestu poreski sistemi.

“Moramo voditi računa o tome, kao država”, poručio je Drecun, koji napominje da će se politička nestabilnost i globalna kriza negativno odraziti na zaduženje koje nas očekuje.

Donosioci odluka da zaborave populizam

Mulešković napominje da donosioci odluka posljednjih godina ne stavljaju fokus na ekonomiju, pa zakone usvajaju bez urađenih analiza.

“Za svaku odluku koju donosi vlada moramo imati jasnu ekonomsku opravdanost, da ne ulazimo u probleme u koje smo ušli ove godine promjenom novih poreskih propisa, koji su uticali na rast cijena. Donosioci odluka moraju se manuti populizma prilikom donošenja zakona jer je to bila karakteristika prethodnih vlada. Strah me je da bi se takve odluke u budućnosti mogle negativno odraziti na ekonomiju jer povećavanje davanja države koja nijesu dobro planirana dovode u problem privredu, koja to sve plaća kroz poreze”, rekao je Mulešković.

Izvor: Pobjeda