Kako je kazao, prva opcija je da imamo političku vladu i većinu iz 2020.

„Ali vidjeli smo da su već izjave SNP i GP URA otišle u pravcu toga da oni ne žele da prave takav dogovor sa Demokratama, a sa druge strane takav dogovor zakomplikovao je i DF koji traži mjesto premijera.

Mi smo vidjeli onu ponudu koju su dali Abazović i Joković u petak veče, i da su spremni bili da daju pola Vlade DF-u, ali očigledno da od toga nema ništa“.

Druga opcija je, navodi Filipović, da se formira politička Vlada koju bi činile Demokrate i DPS sa ostalim manjinama, odnosno većina koja je izglasala nepovjerenje Abazovićevoj Vladi, ali, kako kaže, vidjeli smo da Demokrate nisu spremne za tu vrstu dogovora.

Filipović ističe da je treća mogućnost koja je negdje i najrealnija, ali i najkomplikovanija za formiranje, ta neka vrsta privremene tehničke Vlade koja će Crnu Goru dovesti do izbora.

„Ta vlada da bi bila uspješna i prihvatljiva što većem broju činilaca mora biti politički neutralna, i zbog toga se javila ideja o delegiranju odgovornosti na civilni, nepolitički sektor i ta ideja predstavlja možda najbolji izlaz i ove situacije, jer smo došli do blokade sistema i sistem treba restartovati potpuno. Dovesti ga do izbora na kojima će se razriješiti ova politička situacija“, navodi Filipović.

Kako dodaje, u ovaj problem smo upali odmah nakon 30. avgusta 2020. kada je URA iznevjerila povjerenje jednog dijela svojih birača i otišla u savez sa DF-om.

Sa druge strane, kako kaže, imali smo jednu vrstu negacije činjenice da je DF ostao najjači faktor te nove većine koja je nastala nakon 2020.

„Kad god se petljate u demokratiju i pokušavate da pravite eksperiment sa tim nekim tehničkim vladama, nepolitičkim vladama, vladama privremenog karaktera onda uvijek dođete u ovakvu situaciju“, smatra on.

Filipović ponavlja da se nalazimo u totalnoj blokadi sistema i misli da je potrebna jedna birokratska, tehnička Vlada, koja će biti privremenog karaktera i koja će imati dva cilja, a to je priprema izbora i donošenje ključnih odluka koje su bitne za evropski put.

„Razlog zašto ona ne bi trebalo da bude politička je da bi bila lišena političkih ambicija, da se ne bi pretvorila u ono u šta je pretvorio Abazović, u jednu vrstu političkog performansa gdje nisu bile prioritet evropske integracije nego Temeljni ugovor.

Nama u narednom periodu treba politička stabilnost, u ovom globalnom kritičnom momentu kada imamo konflikt u Ukrajini, nama ne trebaju tenzije, ne treba nam politička kampanja koja će sigurno biti obilježena etičkim, identitetskim temama“, kaže Filipović.

Iz tog razloga je, kako zaključuje, možda bolje staviti sistem jedno vrijeme na stend baj, tako što ćemo ga ustupiti ljudima kojima politička borba nije primarni motiv za bavljenje analizom političke situacije i reformama.