“Kako je ova oblast precizno uređena Pravilnikom o bližim uslovima za obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika (Službeni list CG, br.64/2016,17/2017 i 70/2017), ministarstvo je zatražilo od zdravstvenih ustanova da dostave Registre pisanih saglasnosti za obavljanje dopunskog rada, koje je dužna da vodi svaka ustanova u skladu sa navedenim Pravilnikom”, navode iz Ministarstva zdravlja.

Njihov cilj je, kako su istakli, jačanje javnog zdravstvenog sistema.

“I na tom putu očekujemo istinsku posvećenost i odgovornost upravo zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama, počevši od srednjeg medicinskog kadra do ljekara opšte prakse, specijalista i subspecijalista u domovima zdravlja, bolnicama i Klinčkom centru Crne Gore sa posebnim akcentom na menadžmentu koji je u obavezi da se pridržava svih normativnih akata i sprovodi ih bez izuzetka”, naveli su u saoppštenju.

Da država, kako kažu, zdravsto drži visoko na listi prioriteta govori činjenica da su ove godine planirana i sprovode se milionska ulaganja u zdravstveni sistem kako u kadrovskom, tako i u infrastrukturnom, ali tehničko-tehnološkom smislu.

“Takođe svjedoci smo značajnog uvećanja zarada zdravstvenim radnicima, kao zasluženom činu koji ovu branšu mora smatrati elitom svakog društva i zajednice. Takođe smo svjedoci i sve češće pojave da ljekari u koje ulaže država, svakodnevno učestvuju u promociji ličnog angažmana u privatnim zdravstvenim ustanovama i na taj način usmjeravaju pacijente da za usluge, koje mogu dobiti u javnom zdravstvenom sistemu, odlaze u privatne ordinacije i ambulante”, naveli su iz Ministarstva.

Poručuju da se mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova.

“Kao što smo i ranije saopštili, namjera Ministarstva zdravlja nikako nije da ospori pravo ljekara na dopunski rad, ali se prije svega mora voditi računa o potrebama matičnih ustanova u kojima rade i ispunjavanju radnih zadataka u skladu sa zakonskim propisima, ali i ljekarskom etikom”, dodaju u saopštenju.

Ministarstvo se, kako su kazali, na ovaj korak odlučilo zbog činjenice da “građani dugo čekaju na specijalističke preglede i dijagnostiku u javnim zdravstvenim ustanovama, a iste im se za kraće vrijeme nude od strane, upravo ljekara iz tih ustanova, u privatnom sektoru”.

“S obzirom da svima nama u zdravstu građanin i briga o njegovom zdravlju mora biti na prvom mjestu, nikako ne smijemo dopustiti da zdravstvena zaštita pripadne samo bogatima, a oni koji su decenijama odvajali doprinose za zdravstveno osiguranje i gradili ovu zemlju, budu zanemareni i prepušteni sami sebi. Ponavljamo,tu odgovornost dijeli i Ministarstvo zdravlja, svaka zdravstvena ustanova, kao i svaki zaposleni u zdravstvenom sistemu Crne Gore”, zaključuju.