Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će najkasnije do 19. septembra pokušati da predloži Skupštini mandatara za sastav nove izvršne vlasti.

To su “Vijestima” saopštili iz njegovog kabineta, odgovarajući na pitanja da li će predsjednik države narednih dana pozvati lidere parlamentarnih partija na konsultacije o formiranju nove vlade i nekome ponuditi mandat.

”Predsjednik Crne Gore će pravovremeno, najkasnije u roku od 30 dana od dana izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi Crne Gore, saglasno Ustavom definisanim nadležnostima, u već poznatoj i utvrđenoj proceduri, pokušati da predloži Skupštini Crne Gore mandatara za sastav Vlade. Riječju, uvažavajući vrijeme neophodno za ostvarivanje političkog dogovora, novi mandatar biće onaj ko obezbijedi neupitnu podršku iskazanu od strane najmanje 41 poslanika, u pokušaju da sastavi novu Vladu”, navodi se u odgovoru iz kabineta Đukanovića.

Vlada Dritana Abazovića srušena je u noći između 19. i 20. avgusta, a za formiranje nove za sada u parlamentu ne postoji potrebna većina. Demokrate ponavljaju da neće s Demokratskom partijom socijalista (DPS), Demokratski front (DF) takođe, dok GP URA i Socijalistička narodna partija (SNP) neće s Demokratama. DPS s bivšim dugogodišnjim koalicionim partnerima takođe nema 41 glas za izbor vlade.

U slučaju odsustva parlamentarne većine za izbor nove izvršne vlasti, Đukanoviću ostaje obaveza po Ustavu Crne Gore da raspiše prijevremene parlamentarne izbore.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Đukanović će uskoro pozvati lidere parlamentarnih partija na razgovor i predložiti im da, ako ne mogu da se dogovore oko mandatara, raspiše vanredne parlamentarne izbore.

Iz Demokratskog fronta javno je zatraženo da mandat za sastav nove vlade dobije Andrija Mandić, jer je ta koalicija osvojila najviše mandata na i izborima 2020.

Potpredsjednica Nove i poslanica DF-a Simonida Kordić, juče je ponovila daje logično da iz te partije bude delegiran i premijer, te da bi to trebalo da bude predsjednik Nove Andrija Mandić.

Na pitanje da li je za predsjednika države prihvatljivo da mandat za sastav vlade da Mandiću, s obzirom na to da taj savez zastupa proruske stavove, iz kabineta Đukanovića nijesu odgovorili.

S obzirom na to da Ustavom nijesu definisani rokovi za predlaganje mandatara nakon izglasavanja nepovjerenja vladi, predsjednik države je u slučaju Vlade Dritana Abazovića postupio kao u situaciji nakon izbora, kad Skupštini predlaže mandatara u roku od 30 dana od njenog konstituisanja (član 103 Ustava).

To je, međutim, jedan broj pravnika ocijenio neustavnim.

Za nepovjerene Vladi Dritana Abazovića glasalo je 50 poslanika. Uz podnosioce inicijative za izglasavanje nepovjerenja, Demokratsku partiju socijalista (DPS), Socijaldemokrate, Socijaldemokratsku partiju (SDP), Liberalnu partiju i Demokratsku uniju Albanaca, za pad Vlade glasali su i poslanici Demokrata, Bošnjačke stranke (BS), Prave i Ujedinjene Crne Gore.

Vlada je trajala samo 113 dana, i osim Abazovićevog GP URA, činili su je SDP, SNP, CIVIS i stranke manjinskih naroda. Parlamentarnu podršku, bez učešća, davao joj je DPS.

Abazovićev kabinet nastavlja da radi u tehničkom mandatu do izbora nove vlade.

Izvor: Vijesti