Tog 30. avgusta 2020. održani su izbori na kojima je, nakon tri decenije, smijenjena vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. Na tim izborima pobjedu su odnijeli lista "Za budućnost Crne Gore", lista "Mir je naša nacija", i lista "Crno na bijelo". Osvojili su te godine tijesnu većinu od 41 poslanika, od 81 u crnogorskom parlamentu.

U decembru 2020. godine formirana je vlada upravo glasovima poslanika tih koalicija, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem. No, početkom 2022. godine, ta vlada je izgubila podršku u Skupštini Crne Gore. 

Krajem aprila izabrana je manjinska vlada premijera Dritana Abazovića. Ali i ta vlada je prije desetak dana izgubila podršku u crnogorskoj skupštini. 

Mada je jasno da je većina konstituisana prije dvije godine naslijedila ogromne probleme i da se možda nije mogao očekivati radikalno bolji standard i transformacija društva, utisak je da za neke stvari vjerovatno nije trebalo mnogo vremena, posebno na polju jačanja vladavine zakona i ekonomskog oporavka. 

Kako je istakla Jelena Božović, poslanica DF-a, 30. avgusta 2020. godine narod je glasao za promjenu, za smjenu tridesetogodišnjeg odnarođenog režima, te stranke koje su 26. decembra prethodne godine izglasale Zakon o (ne)slobodi vjeroispovijesti nisu dobile podršku da formiraju vladu.

"Tu podršku dobila je koalicija 'Za budućnost Crne Gore' u kojoj je Demokratski front ubjedljivo najjača politička grupacija i glavni nosilac političkih promjena u Crnoj Gori. Sve što se radilo u protekle pune dvije godine su neuspjele kombinacije pojedinaca, predstavnika nevladinih organizacija koje na izborima niko nije glasao i partija koje su na izborima dobile mali procenat podrške od strane građana. Taj novouspostavljeni princip: manje mandata=više vlasti ne postoji nigdje u demokratskom svijetu. Upravo se takav model pokazao kao neodrživ sa ogromnim posledicama koje trpe građani, a posledice tih eksperimenata građani će tek osjetiti u narednom periodu", rekla je Božović. 

Kako je navela, u protekle dvije godine imali smo veoma neizvjesnu i nestabilnu političku i društvenu situaciju u kojoj se niko nije osjećao sigurno, u kojoj je sve bilo neizvjesno, a država se konstantno nalazi u stanju konfuzije. 

Sve političke kombinatorike od 30. avgusta do danas pravljene su bez Demokratskog fronta, ističe ona, i dodaje da će se ta opšta zbrka i nesigurnost nastaviti i u narednom periodu u još gorem obliku bude li se ulazilo u slične ekperimente kao do sad: pravljenje nestranačkih vlada, predlaganje nestranačkih premijera, paktiranje sa DPS i slično.

"Ozbiljne Vlade bez DF nema, kao što bez DF nema ni ozbiljnog obračuna sa kriminalom i štetnim nasleđem iz 30-godišnjeg perioda DPS-a", kazala je Božović, prenosi Rtcg.

Poslanik i potpredsjednik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović kaže da je od momenta velike pobjede građana Crne Gore na izborima 2020.godine Demokratska Crna Gora faktor stabilnosti i najčvršći faktor očuvanja izborne volje.

"Svoje djelovanje u političkom životu usmjerili smo na poboljšanje kvaliteta života građana, što smo i dokazali kroz predloge brojnih zakonskih rješenja čijim usvajanjem je životni standard podignut. Neka od njih su i povećanje penzija, plata, vraćene su nadoknade majkama, a besplatni udžbenici u mnogome su olakšali spremanje za školu posebno socijalno ugroženim porodicama. Dakle, mi smo imali konstruktivna rješenja, i dok su NSD-URA-SNP sa DPS rušili izbornu volju građana, mi već dvije godine stojimo na braniku poštovanja Ustava Crne Gore", kaže Martinović.

Kako je rekao, "nijednog momenta nijesmo izazivali političke krize niti bilo akteri istih, već jasno i nedvosmisleno ostali na evroatlanskom putu".

Generalni sekretar GP URA Mileta Radovanić ocijenio je da je najveći benefit ishoda izbora 30. avgusta to što se točak demokratije u Crnoj Gori konačno pokrenuo.

"Tome svjedočimo i u prethodne dvije godine. Nakon pada višepartijskog sistema sa jednom dominantnom partijom, uvijek slijedi period konsolidacije demokratije. U Crnoj Gori je prethodnih 30 godina postojao jedan režim i jedan sistem vrijednosti i očekivano je, a što priznaje i politička teorija, da nakon pada takvog sistema uslijedi period konsolidacije", kazao je Radovanić. 

Prema njegovim riječima, crnogorsko društvo sada prolazi kroz konsolidaciju, odnosno od avgusta do danas svi zajedno učimo demokratske standarde što u konačnom znači napredak našeg društva.

"Odgovornost za politička obećanja, za političko djelovanje, za sve urađeno i za ono što se ne uradi, to je nešto za šta će posljedice mnogo lakse snositi politicki akteri. Kao sto smo vise puta navodili, taj točak demokratije više niko ne može zaustaviti", smatra Radovanić.

Dodaje da je nakon izbora započeta snažna borba protiv kriminala i korupcije.

Kaže i da su građani umorni od stranačkih prepucavanja i nadgornjavanja, bez obzira sa koje strane ona dolazila.

"Vrijeme je za rad, posvećenost i rezultate. To građani žele nakon 30 godina vlasti Demokratske partije socijalista. URA, bila na vlasti ili u opoziciji, ostaje posvećena građanskoj, evropskoj i ekološkoj Crnoj Gori, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, evropskom putu Crne Gore, ekonomiji, investicijama i kad god izbori bili mi smo spremni za njih", zaključio nje Radovanić.

Omeragić: Prethodne dvije godine obilježene političkom nestabilnošću i krizom

Funkcioner Bošnjačke stranke (BS) Adel Omeragić ocijenio je da su prethodne dvije godine obilježene političkom nestabilnošću  i krizom kojoj svjedočimo i danas.  

"Nakon završetka izbora 30.avgusta 2020. godine i sve one euforije tadašnjih pobjednika, iz današnje perspektive gledano, mislim da smo izuzetno nazadovali na planu EU integracija i skoro pa zaustavili naš evropski put. Posebno bih naglasio da je prvu godinu nakon završetka parlamentarnih izbora obilježio do tada neviđen revanšistički odnos tadašnjih vlasti prema pripadnicima bošnjačkog naroda", kazao je Omeragić. 

Tvrdi da je to prepoznato u svim izvještajima međunarodnih organizacija.

"Mogu reći da je upravo takav odnos, koji nije bio fer, koji nije u skladu sa našom dobrom praksom kroz istoriju, gdje smo gajili dobre međuetničke odnose, doprinio je da 42.Vlada Crne Gore padne na glavnom ispitu – odnosu prema manje brojnim narodima. Ostaće zapisano, da znaju generacije poslije nas, da je to bila prva Vlada od uvođenja višestranačkog sistema, koja među ministrima nije imala ni jednog pripadnika iz redova manje brojnih naroda", kazao je Omeragić.

Kazao je da su zajedno sa drugim političkim subjektima, formirali  43. Vladu, sa samo jednim ciljem – da odblokiraju naš evropski put i isprave nepravdu koju je činila prethodna Vlada. 

"Danas, dvije godine nakon izbora, mogu reću da smo uspjeli na planu integracije manjinskih naroda. 43. Vlada Crne Gore je na važnim mjestima imala predstavnike iz redova bošnjačkog, albanskog i hrvatskog nacionalnog korupusa i to je sigurno iskorak u odnosu na 2020. godinu. Ostaje žal što nismo snažnije krenuli u pravcu EU integracija, ali promjena redosljeda prioriteta je nešto za šta Bošnjačka stranka nije kriva i na šta nije mogla da utiče", smatra Omeragić.

Kazao je kao što su u decembru 2021. godine, potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa SNP, URA i albanskim partijama poslali snažnu poruku da su spremni da damo doprinos u pravcu pomirenja u Crnoj Gori, "spremni smo još jače da i u narednim mjesecima budemo most spajanja različitih političkih polova, kako bi Crna Gora konačno izašla iz političke krize".