Sa velikim biljegom na čelu Mihail Gorbačov bio je jedan od najprepoznatljivijih svjetskih lidera u istoriji. Svijet ga prije svega pamti po tome što je doveo do okončanja Hladnog rata i uklanjanja Gvozdene zavese.

Zemlje nekadašnjeg Sovjetskog Saveza pamte ga kao čovjeka koji je započeo ekonomske i demokratske reforme, Perestrojku i Glasnost.

"Želimo više demokratičnosti, više discipline. Perstrojka daće novi impuls našem socijalizmu“, govorio je Gorbačov.

I zaista i jesu dale impuls, ali ne baš onakav kakav je Gorbačov zamislio. Privreda je na kratko poletjela, da bi se potom raspala, na isti način na koji su se propale i demokratske reforme. U sukobima i rasparčavanju najveće zemlje svijeta. Zbog svojih djela na Zapadu je slavljen, ali u svojoj zemlji često na stubu srama.

"On je osoba koja je rasturila Sovjetski Savez, veliku zemlju, što je dovelo do građanskih ratova među narodima. Nemam visoko mišljenje o njemu“.

"Drago mi je što je poživio toliko da vidi šta je ostavio. Žao mi ga je. Mi smo svi taoci njegove gluposti“, kažu pojedini Moskovljani.

Rukovodstvo u Moskvi njegove odluke povezuje sa onim što se dešava sada u Ukrajini.

"On je vjerovao da se Hladni rat završio, da počinje vječni romantični period između Sovjetskog Saveza i Zapada. Toga nikad nije bilo. Vidite krvožednost naših suparnika“, rekao je portparol kremlja Dimitrij Peskov.

Svjetski lideri, pak, jedinstveni su u ocjeni da je Gorbačov donio mir svijetu, da je bio čovjek vizije i hrabrosti.

"Nećemo zaboraviti da je Perestrojka učinila da se uspostavi demokratija u Rusiji i da je sloboda postala realnost u Evropi, da je Njemačka ujedinjena i da je Gvozdena zavesa nestala. Umro je u trenutku kad je demokratija u Rusiji propala“, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc.

Gobračov je promijenio istoriju, izgubili smo globalnog lidera i zagovornika mira, navodi gensek UN Antonio Gutereš. Bijela Kuća poručuje da je riječ o rijetkom lideru, spremnom da žrtvuje svoju karijeru za bolji i sigurniji svijet.

Sa mjesta lidera Komunistčke partije Sovjetskog Saveza vidio je nuklearnu katastrofu u Černobilju, naredio povlačenje vojske iz Avganistana, sukob Jermenije i Azerbejdžana. Tokom njegove posjete Pekingu počele su se studentske demonstracije, koje su se nakon njegovog odlaska pretvorile u masakr.

Svijet ga je vidio kao spasioca kada je sa Ronaldom Reganom potpisao sporazum o ograničenju nuklearnog naoružanja. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1990, za radikalne promjene u odnosima Istoka i Zapada.

Radikalno je i završio na mjestu šefa države. Bio je u kućnom pritvoru u pokušaju državnog udara, a potom je bez njegovog znanja Boris Jeljcin stvorio Zajednicu Nezavisnih Država, a Sovjetski Savez se raspao.

Devedesetih i početkom 2000-ih je pokušao neuspješno da nastavi političku karijeru. Branio je referendum na Krimu 2014. i osudio zapadne sankcije prema Rusiji. Rat u Ukrajini nije komentarisao.